|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2018. / 2019. |
Semestar |
Ljetni |
Studij |
Diplomski sveučilišni studij sociologije |
Godina studija |
1. |
Usmjerenje |
Upravljanje i javne politike |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Javne politike II: Socijalna politika |
Kratica predmeta |
SOCD124 |
Šifra predmeta |
101853 |
Status predmeta |
Obvezni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
30 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Zdenko Babić |
Akademski stupanj |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Izvanredni profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
Suradnici na predmetu |
Ime i prezime |
Danijel Badurina |
Akademski stupanj |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Poslijedoktorand |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Ciljevi kolegija
Studenti u okviru ovog kolegija trebaju steći osnovna znanja o socijalnoj politici kao javnoj djelatnosti usmjerenoj na prevladavanje socijalnih rizika, siromaštva i socijalne isključenosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo društvenom kontekstu u kojem se socijalna politika definira i primjenjuje, vrijednosnim polazištima te sustavima socijalne politike. Zaključno će biti riječi o aktualnim kontroverzijama i perspektivama socijalne politike u kontekstu globalizacije te porasta značenja nadnacionalnih integracija
Sadržaj kolegija
Osnovni pojmovi: socijalna politika, socijalna država, socijalna pravda, socijalno pravo, socijalna sigurnost, socijalna zaštita, socijalna kohezija.
Vrijednosti socijalne politike: jednakost, sloboda, socijalna pravda, solidarnost, uzajamnost, supsidijarnost.
Povijest socijalne politike: pretpovijest, počeci, eksperimentalno razdoblje, “zlatno doba” nakon Drugog svjetskog rata, kriza i preispitivanje tijekom posljednja tri desetljeća; perspektive socijalne politike i socijalne države. Povijest socijalne politike u Hrvatskoj. Aktualni problemi socijalne politike Hrvatske.
Tipovi socijalne politike: bismarckovski, liberalni, socijal-demokratski, južnoeuropski, druge tipologije socijalne politike; tipološka obilježja hrvatske socijalne politike.
Sustavi socijalne politike: mirovinski sustav, invalidski sustav, zdravstvena zaštita, nezaposlenost, obiteljska politika, socijalna pomoć i socijalna skrb, stambena politika, civilno društvo i socijalna politika.
Globalizacija, nadnacionalne integracije i socijalna politika: globalizacija i njezin utjecaj na socijalnu politiku u okviru države-nacije, nastajanje i perspektive nadnacionalne socijalne politike; traganje za novom ravnotežom slobode i sigurnosti. Globalizacija, integracija u Europsku uniju (europeizacija) i socijalna politika Hrvatske
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
Objasniti pojmove socijalna politika, socijalna država i socijalna pravda; prezentirati povijest i razvoj socijalne politike; razumjeti i objasniti razliku tipova socijalne države; objasniti sadašnje izazove socijalnih država; navesti planove reforme socijalne politike; analizirati socijalnu politiku Hrvatske. |
Literatura |
Obvezna |
Puljiz V. (ur.) i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Puljiz, V. (ur.) i sur. (2016.) Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (izdanje u pripremi)
Zrinščak, S. (ur.) (1998.) Globalizacija i socijalna država. Zagreb: RSP i SSSH;
Zrinščak, S. (ur.) (2006.) Socijalna država za 21. stoljeće – privid ili stvarnost, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
|
Dopunska |
Revija za socijalnu politiku (1994 – 2015) (više članaka), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Studijski centar socijalnog rada
Journal of European Social Policy (1990 – 2015) (više članaka), SAGE, London
Vijeće Europe (2002) Pristup socijalnim pravima, (izdanje na hrvatskom jeziku, Strasbourg)
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – prema uputama pripremljeno i na zadani datum izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
|
Način polaganja ispita |
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje (usmeno); 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9% bodova
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarsko izlaganje – max. 10 %
2) 1. kolokvij – max. 30 %
3) 2. kolokvij – max. 30 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
|