Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske političke ideje u 19. i 20. stoljeću
Kratica predmeta POVD223 Šifra predmeta 101708
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tado Jurić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail tado.juric@gmail.com Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Sustavno prikazati političke ideje na hrvatskom prostoru u naznačenom dvostoljetnom razdoblju te objasniti genezu, sadržaje i utjecaj hrvatskih ideoloških koncepcija, njihove nositelje i postignuća. Analizirati inicijalna, predpreporodna idejna gibanja na hrvatskom prostoru od Maksimilijana Vrhovca preko Janka Draškovića i Ivana Derkosa do Ljudevita Gaja. Raščlaniti i definirati idejnu bit Ilirskoga pokreta -Hrvatskoga narodnoga preporoda. Odgovoriti na pitanja: što je taj pokret značio u nacionalno-političkom smislu (kao otpor mađarizaciji, germanizaciji i talijanizaciji), a kao izraz vlastitih političkih težnji na temeljima emotivne i teritorijalno-upravne integracije hrvatskoga naroda i njegova državnog i prirodnog prava da ostvari političku i državnu samostalnost. Na koji način se ostvario u nacionalno-kulturnom pogledu (izgradnja jedinstvenog, standardnog književnog jezika; unapređivanje književno-stvaralačkog rada; unapređivanje kazališne, likovne i glazbene umjetnosti; unapređivanje prosvjetnog djelovanja; napuštanje staleške zatvorenosti i prihvaćanje liberalno-demokratskih načela). Prikazati smisao ideja slavenske solidarnosti i političkih koncepcija austroslavizma. Objasniti osnove nastanka jugoslavenske ideologije. Prikazati utemeljenost zalaganja za čisto hrvatsku političku misao u njezinu narodnjačkom i pravaškom obliku. Istaknuti nastojanja oko rješenja hrvatskoga pitanja u Austro-Ugarskoj na temeljima trijalizma i federalizacije Habsburške Monarhije. Prikazati Supilove koncepcije južnoslavenskog ujedinjenja. Objasniti koncepciju Radićeva konfederalizma i Mačekova federalizma. Prikazati državotvorne koncepcije hrvatskih socijaldemokrata i hrvatskih komunista. Kako je došlo do stvaranja Banovine Hrvatske i što je njome ostvareno od hrvatskih državotvornih ideja? Prikazati i komparativnim metodološkim pristupom objasniti idejne koncepcije važnijih protagonista tijekom Drugog svjetskog rata. Hrvatsko pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji (oporbeno djelovanje hrvatske inteligencije u zemlji, aktivnost hrvatske političke emigracije). Nužnost sloma komunističkog socijalizma. Ostvarenje hrvatskih težnji za slobodom, suverenošću i državnom samostalnošću.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća.
Literatura
Obvezna

Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja); A. Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb 1999. (odabrana poglavlja);N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.; L. W. Südland (Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin 1990. (odabrana poglavlja);  H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja);  J. Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja)

Dopunska

S. Matković i T. Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006., str. 15.-85.; I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002.; D. Sagrak, Dr. Milan pl. Šufflay-Hrvatski aristokrat duha, Zagreb 1998.; I. Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb 2011., (doktorski rad); S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; J. Šidak, M. Gross, I. Karaman, D. Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860.–1914., Zagreb 1968.; M. Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb 1973.; A. Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.; Lj. Antić, Velikosrpski nacionalni programi. Ishodišta i posljedice, Zagreb 2007.; N. Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb 1980.; M. Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb 1991.;F. Tuđman, Bespuća povijesne zbiljnosti, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Usudbene povjestice, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, knjiga I.-II., Zagreb 1993. (odabrana poglavlja).

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i diskusija;
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • diskusija – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2
Seminarski rad 0.76 20
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Praktični rad 0.95 25
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 8. nastavni temin i 15. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje/ Nasljeđe ranog novog vijeka i ulazak u novo doba. Proces hrvatske nacionalne integracije.
2. „Hrvatski narodni prepodrod“ ili „Ilirski pokret“? Državotvorna promišljanja iliraca.
3. Svjetonazorske i programske razlike na početku stranačkog života u hrvatskim zemljama.
4. 1848. Europski ideal o slobodi i jednakosti u odnosu prema hrvatskim zahtjevima i otporu zbog političkog obespravljivanja i nacionalnog odnarođivanja.
5. Hrvatska politička i gospodarska stvarnost u odnosu na Hrvatsko-ugarsku nagodbu 1868. godine.
6. Smisao ideje slavenske solidarnosti i političkih koncepcija austroslavizma.
7. Apsolutni hrvatski nacionalni identitet. Pravaška ideologija o samostalnoj hrvatskoj državi.
8. Katolički pokret. Ideologija „političkog hrvatstva“ i program „rekatolizacije“ društva – osnovica borbe za veći stupanj samostalnosti Hrvatske.
9. Stjepan Radić od zagovaratelja ideje o Podunavskoj federaciji u Austro-Ugarskoj Monarhiji do konfederalizma u Kraljevini SHS.
10. Hrvatski ideolozi između Beča, Budimpešte i Beograda uoči i tijekom Prvog svjetskog rata.
11. Banovina Hrvatska u kontekstu ostvarenja hrvatskih državotvornih ciljeva.
12. Hrvatske državotvorne koncepcije u ratnim prilikama 1941.-1945.
13. Održanje hrvatske državotvorne ideje unatoč totalitarizmima 20. stoljeća (fašizma, nacional-socijalizma i komunizma)
14. Hrvatsko pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Djelovanje hrvatskih društvenih i političkih elita poglavito Hrvatskog sabora od 1790. do preporodnog razdoblja u kontekstu naglašenih pokušaja mađarizacije hrvatskog prostora.
2. Značaj i uloga hrvatskog svećenstva poglavito župničkog u kontekstu hrvatske nacionalne integracije. Fra Andrija Kačić Miošić i njegov „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“
3. Protonotar Kraljevstva Josip Kušević – Prva tiskana zbirka hrvatskoga državnog prava.
4. Nacionalno – politički programski spisi iliraca ( Ivan Derkos – Genius patriae“, Janko Drašković - „Disertatia“, Ljudevit Vukotinović – „Ilirisam i kroatizam“)
5. Ljudevit Gaj. Klasifikacija južnoslavenskih jezika i naroda u vrijeme nastanka “Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja” iz 1830. godine. „Novine Horvatzke, Slavonzke y Dalmatinzke“ i „Danicza“
6. Historiografskom argumentacijom protiv mađarskog ekspanzionizma – Ivan Kukuljević. U obranu hrvatskog narodnog identiteta i municipalnih prava političkim djelovanjem i vojnom silom – ban Josip Jelačić.
7. Austroslavistička promišljanja u hrvatskoj politici. Društveno djelovanje i politička promišljanja biskupa Josipa Jurja Strossmayera u skladu s ondašnjim geopolitičkim okruženjem.
8. Kolokvij u terminu seminara
9. Značaj Hrvatskog sabora 1861. godine i ban Josip Šokčević
10. Politička i društvena misao Ante Starčevića. Hrvatska nacionalna i politička misao don Mihovila Pavlinovića.
11. Modernizacija institucija i načela vladanja za bana Ivana Mažuranića. Integracija hrvatskog prostora.
12. Ideja hrvatsko-srpskog narodnog jedinstva. Provoditelji, ishodišta, ciljevi, metodologija.
13. Javna djelatnost i značenje krčkog biskupa Antuna Mahnića.
14. Pitanje pripadnosti Bosne i Hercegovine. Fran Supilo, Ivo Pilar i Milan Šufflay. Prvi svjetski rat i Hrvati. Hrvatski otpor Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji.
15. Kolokvij u terminu seminara.