Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1., 2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest vojski i ratova u Hrvatskoj (15.-17. stoljeće)
Kratica predmeta IZBD-110 Šifra predmeta 177698
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Krešimir Kužić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje
Kontakt e-mail kresimir.kuzic@zg.t-com.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij je osmišljen sa svrhom sveobuhvatnog stjecanja znanja iz povijesti vojne organizacije i ratova na prostoru hrvatskih zemalja od početka 15. do kraja 17. stoljeća. Ostvarit će se proučavanjem objavljenih vrela i recentne stručne literature. Svladavanjem predviđenog programa kroz aktivno sudjelovanje na predavanjima, izradom seminara i polaganjem ispita, studenti će ovladati temeljnim znanjem o vojsci kao sastavnici društva u Hrvatskom kraljevstvu i drugim hrvatskim zemljama (doktrina, ustroj). Osim toga steći će znanja o razlikama u usporedbi s okolnim državama: Mletačkom Republikom, Svetim Rimskim Carstvom, Ugarskoj i Osmanskim Carstvom, a pritom će se razmotriti pitanja proizvodnje oružja, financiranja i logističke potpore u hrvatskim zemljama. Analiza ljudskog čimbenika će uključivati staleška, vjerska, kulturna i spolna polazišta, s posebnim naglaskom na istaknute ličnosti u vojnim aktivnostima. U okviru gospodarskih analiza studenti će steći znanja iz temeljnih aktivnosti hrvatskog društva, stanja komunikacija, kao i geografskih i klimatskih utjecaja na vođenje ratova. Glede problematike rata, studenti će ovladati temeljnim znanjima o razvoju vojne teorije na primjeru ključnih bitaka vođenih na tlu hrvatskih zemalja u navedenom razdoblju.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske vojne povijesti iz razdoblja 15.-17. st. 2. Prepoznati temeljne procese razvoja vojske te razvoja vojne znanosti država u hrvatskom okruženju. 3. Prepoznati političke, gospodarske, društvene (staleške, demografske, vjerske) geografske i klimatske čimbenike vođenja rata. 4. Objasniti ustroj i naoružanje hrvatske vojske te vojnu infrastrukturu prema granskoj podjeli. 5. Znati objasniti tijek i ishod glavnih bitaka vođenih na prostoru hrvatskih zemalja (priprema, sastav, vođenje, gubitci). 6. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 10. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 11. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Milan Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); Nataša Štefanec, Država ili ne – ustroj vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja); Krešimir Kužić, „Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine“, Historijski zbornik LXVII/1, Zagreb 2014. – 11-63.; Sisačka bitka 1593., ur. I. Goldstein, M. Kruhek, Zagreb-Sisak 1994. (odabrana poglavlja); Catherine W. Bracewell, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, Zagreb 1997.; Borislav Grgin, Počeci rasapa: kralj Matijaš Korvin i srednjovjekovna Hrvatska, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).

Dopunska

Frank Tallett, War and Society in Early-Modern Europe, 1495-1715, London_New York 1992.(odlomci); János M Bak. – Béla K. Király, From Hunyadi to Rákóczi. War and Society in Late Medieval and Early Modern Hungary. Columbia 1982.; Frederic Lane, Povijest Mletačke Republike, Zagreb 2007.(251-276.; 380-439.); Karl Kaser, Slobodan seljak i vojnik. I – Rana krajiška društva, 1545-1754., Zagreb 1997.; . Azmi Özcan,“Organizacija vojske kod Osmanlija – Osmanska vojska u klasično doba“, Historija Osmanske države i civilizacije, prir. Ekmeleddin Ihsanoğlu, Sarajevo 2004., 413-487.; Hazim Šabanović, „Vojno uređenje Bosne od 1463. do kraja XVI stoljeća“, Godišnjak Društva istoričara B i H sv. XI, Sarajevo 1961., 173-223; Franjo Difnik, Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, Split 1986, (odlomci); Krešimir Kužić, „Die Formen der spätmitellalterlichen Schwerter auf den Grabsteinen aus Zagora“, Zeitschrift für Waffen- und Kleidungsgeschichte, dritte Folge, 44/2, Coburg 2001. 133-148.; Evlija Čelebi, Putopis, Sarajevo 1979. (odlomci); Krešimir Kužić, „Imena, oznake, zapovjednici, pripadnost i raspored galija u Lepantskoj bitki (1571.)“, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU vol. 29, Zagreb 2011. 191-218.; Lukša Beritić, Utvrđenja grada Dubrovnika, Zagreb 1955.; Andrej Žmegač, Bastioni jadranske Hrvatske, Zagreb 2009.; Hrvoje Kekez, Velikani hrvatske povijesti, Zagreb 2013.  (odlomci); Lovorka Čoralić, Venecija. Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Zagreb 2005. (odlomci).

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlagajne, predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–59,9%
dobar (3) – 60–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • izlaganje i pisana verzija seminarskog rada – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene

  • pismeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarsko izlaganje 0.22 8
Seminarski rad 0.34 12
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 15. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Što je vojna povijest i koja je njena svrha?
2. Vojske europskih država i osmanska vojska
3. Vojna doktrina i ustroj vojske Hrvatskog kraljevstva (banske vojske) u 15. st.
4. Mletačka vojska i mornarica u Istri i Dalmaciji
5. Vojni ustroj u Bosanskom pašaluku
6. Krbavska bitka 1493. vs. Sisačka bitka 1593.
7. Uzroci unutarnjih sukoba – od neposluha, preko buna do građanskog rata
8. Odrazi europskih sukoba na stanje u hrvatskim zemljama
9. Nositelji volje za otporom
10. Marginalne i interesne skupine u ratovima
11. Podrijetlo i nastanak uskoka
12. Slobodno seljaštvo kao nositelj rata – razlike sjevera i juga
13. Glavne vojne operacije tijekom Kandijskog rata
14. Glavne vojne operacije tijekom Bečkog i Morejskog rata
15. Posljedice mira
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar
2. Suvremenost hrvatske vojne organizacije prema europskim kretanjima - seminarska diskusija
3. Problemi proizvodnje oružja, financiranja i logističke potpore u hrvatskim zemljama - seminarska diskusija
4. Antemurale ili rahla granica - seminarska diskusija
5. Je li postojala opća vojna obuka? - seminarska diskusija
6. Uloga žena u ratovima - seminarska diskusija
7. Plaćenici vs. narodna vojska - seminarska diskusija
8. Utjecaj klime na vođenje rata - pismena usporedba triju povijesnih izvora
9. Trgovina s protivnikom tijekom ratova - seminarska diskusija
10. Crkveni doprinos - seminarska diskusija
11. Kulturni doprinos - seminarska diskusija
12. Diplomacija i špijuni - seminarska diskusija
13. Istaknuti Hrvati u Bečkom ratu 1683.-1699. i Morejskom ratu 1684.-1699. - bibliografsko istraživanje
14. Istaknuti Hrvati u kontekstu europskih ratova - bibliografsko istraživanje
15. Zaključni seminar