Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Odabrane teme iz hrvatske povijesti u 19. stoljeću
Kratica predmeta IZBP-147 Šifra predmeta 189376
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Željko Holjevac
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail zeljko.holjevac@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Nakon uvodnih razmatranja o osnovnim smjernicama hrvatske povijesti u usporedbi s europskim okruženjem u „dugom“ 19. stoljeću, raščlanjuje se važnost jednakosti pred zakonom i modernih komunikacija u procesu oblikovanja europskih nacija s obzirom na umrežavanje svih pripadnika jednoga naroda okomito i vodoravno i s posebnim uzimanjem u obzirom stoljetnog oblikovanja hrvatske nacije od elitnog kruga preporoditelja oko Ljudevita Gaja do masovnog seljačkog pokreta pod vodstvom Stjepana Radića. Budući da je Hrvatska u očima mađarskih prvaka bila zemljopisni pojam, a ne politički subjekt, nije bilo moguće izbjeći hrvatsko-mađarski rat 1848./1849., a poslije razdoblja novoga apsolutizma sastao se Hrvatski sabor 1861. i zatražio ustav, državnu samostalnost i teritorijalnu cjelokupnost. Ujedinjenje hrvatskih zemalja bio je osnovni cilj svih hrvatskih političkih stranaka, no razlika je bila u predodžbama kako to postići. Liberalni narodnjaci tražili su oslonac u južnoslavenskom okruženju, samostalni narodnjaci u pogodbama s Austrijom, pravaši u vlastitim narodnim snagama, a unionisti u „poštenoj uniji“ s Ugarskom kao pretpostavci za nacionalni razvitak, ustavni poredak, autonomiju i teritorijalnu cjelokupnost. Nagodbom 1867. i 1868. uređeni su austro-ugarski i hrvatsko-ugarski odnosi za sljedećih pola stoljeća, tijekom kojih se oblikovalo hrvatsko građansko društvo na putanji klatna između Srednje i Jugoistočne Europe. Autokratska vladavina bana Khuena Héderváryja bila je u službi čuvanja dualističke ravnoteže između Beča i Budimpešte, ali je režim poticao gospodarske iskorake i kulturni napredak koji je utjecao na širenje hrvatske nacionalne misli, a samo 2% Hrvata znalo je jezik naroda s kojim su živjeli u državnoj zajednici. Austro-Ugarska je u doba Franje Josipa bila uređena i uljuđena država, ali je dualizam bio zapreka za ujedinjenje hrvatskih zemalja pa su Hrvati tražili izlaz u federalizmu, trijalizmu i jugoslavizmu. U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska se raspala, a Hrvati su 1918. ušli u južnoslavensku državu.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. ovladati specifičnim znanjima o razdoblju koje se proučava 2. prepoznati kompleksnu narav povijesnih narativa 3. kritički analizirati predmetne izvore i literaturu 4. napisati jasan i strukturiran pisani rad 5. izraziti znanje usmenom argumentacijom 6. pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću, ur. Vlasta Švoger, Jasna Turkalj, Zagreb, 2016., str. 1-346 + 559-706.

Dopunska

Cipek, Tihomir – Matković, Stjepan, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006.; Povijest Hrvata. Druga knjiga. Od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2005., str. 345-650; Pavličević, Dragutin, Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I. (do 1881.), Zagreb, 2010.; Stančić, Nikša, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002., str. 71-209.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskoga rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9%
dobar (3) – 65-79,9-%
vrlo dobar (4) – 80-89.9%
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30% 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. nastavni termin; 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: Hrvatska povijest i europsko okruženje u 19. stoljeću.
2. Jednakost pred zakonom i moderne komunikacije u procesu oblikovanja nacija.
3. Hrvatsko-mađarski rat 1848./1849. – uzroci i posljedice.
4. Hrvatska između apsolutizma i ustavnosti.
5. Hrvatske političke stranke i njihove ideje u osvit dualizma.
6. „Careva kraljevina“: Austro-ugarska nagodba (1867.).
7. „Kao narod s narodom“: Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.).
8. KOLOKVIJ.
9. Istočno pitanje i Hrvati u 19. stoljeću.
10. Kućne zadruge u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj.
11. Khuenovo doba između mita i zbilje.
12. Franjo Josip: austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj.
13. KOLOKVIJ.
14. Hrvati između federalizma, trijalizma i jugoslavizma.
15. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu 1914.-1918.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema i upute o načinu rada u seminaru
2. Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude (1842.).
3. Ivan Mažuranić: Hèrvati Madjarom (1848.).
4. Adresa Sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (1861.).
5. Uvjetno ili bezuvjetno (1864.), Poštena unija (1867.), Koja je prava hervatska politika i tko ju zastupa? (1871.).
6. Zakonski članak XII. 1867. (Austro-ugarska nagodba).
7. Zakonski članak I. 1868. (Hrvatsko-ugarska nagodba).
8. KOLOKVIJ.
9. Načertanije (1844.), Srbi svi i svuda (1849.); krunidbena zavjernica (1867.), saborska adresa (1878.).
10. Prilozi o zadružnom zakonodavstvu u hrvatskim zemljama (1807.-1871.).
11. Govori njegove preuzvišenosti bana Dragutina grofa Khuen-Hederváry-a izrečeni prigodom adresne debate u Saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1897.).
12. Nikola Buconjić-Hercegovac: Franjo Josip I. (1917.).
13. KOLOKVIJ.
14. Nikola Buconjić-Hercegovac: Franjo Josip I. (1917.) N.[ikola Zvonimir] B.[jelovučić]: Trializam i hrvatska država (1911.).
15. Dr. Juričić (Ivo Pilar): Svjetski rat i Hrvati (1915.).