Kroz predavanja i seminarski rad obradit će se različita pitanja vezana uz povijest obitelji u srednjem vijeku (struktura obitelji, tipovi obitelji, shvaćanje braka i funkcioniranje bračne zajednice, odnosi unutar obitelji, imovinska i nasljedna prava, položaj žena i djece u obitelji i društvu, važnost šire obitelji, uloga i položaj članova kućanstva koji nisu članovi obitelji, načini obiteljske identifikacije i s time povezano pitanje nastanka prezimena, obiteljska memorija, osjećajnost u obitelji, itd.). Upozorit će se na promjene u obiteljskim strukturama do kojih dolazi tijekom promatranog razvoja te na razlike u obilježjima i funkcioniranju obitelji u različitim dijelovima Europe, različitim srednjovjekovnim društvima i društvenim slojevima. Pritom će se rezultati istraživanja srednjovjekovne obitelji diljem Europe usporediti sa spoznajama o obitelji u hrvatskim zemljama tijekom srednjeg vijeka. Studenti će se upoznati i s vrelima korištenim u istraživanjima, primijenjenom metodologijom, kao i mogućnostima interdisciplinarnog pristupa navedenim pitanjima. Tijekom seminara analizirat će se i pojedini dokumenti s hrvatskog prostora zanimljivi za povijest obitelji (oporuke, dokumenti o diobi imovine, bračni i mirazni ugovori, sudski spisi, dijelovi kronika, pravne odredbe). Pristup teže dostupnoj historiografskoj literaturi studentima će se osigurati preko sustava Merlin.

Odabrana poglavlja iz D. Herlihy, Medieval Households (Cambridge, Mass. 1985.); Sh. Shahar, The Fourth Estate. A History of Women in The Middle Ages (London – New York 1996.); Ista, Childhood in the Middle Ages (London 1990.); E. Fügedi, The Elefánthy. The Hungarian Nobleman and His Kindred (Budimpešta 1998.); Z. Janeković Römer, Rod i grad (Dubrovnik 1994.).

M. Apostolova Maršavelski, Iz pravne prošlosti Zagreba (13.-16. stoljeće) (Zagreb 1998.); Ph. Aries – G. Duby (ur.), A History of Private Life. 2. Revelations of the Medieval World (London 1999.); L. Blehova Čelebić, Žene srednjovjekovnog Kotora (Podgorica 2002.); N. Budak, “Struktura i uloga obitelji serva i famula u komunalnim društvima na istočnom Jadranu”, Starohrvatska prosvjeta 14 (1984), 347-357; J. Brundage, Law, Sex and Christian Society (Chicago-London 1987.); G. Duby, Vitez, žena i svećenik : ženidba u feudalnoj Francuskoj (Split 1987.); F.-E. Eliassen – K. Szende (ur.), Generations in Towns: Succession and Success in pre-industrial Urban Societies (Newcastle upon Tyne 2009.); J. Goody, The Development of the Family and Marriage in Europe (Cambridge – New York 1983.); B. A. Hanawalt, Growing up in Medieval London. The Experience of Childhood in the History (New York – Oxford 1993.); D. Herlihy, Women, Family and Society in medieval Europe: historical essays, 1978-1991 (Providence – Oxford 1995.); Z. Janeković Römer, Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika (Zagreb 2007.); Z. Jelaska, “Trogirska srednjovjekovna obitelj (XIII. – XIV. stoljeće)”, Povijesni prilozi 18 (1999), 9-51; D. Karbić, “Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 16 (1998), 73-117; M. Karbić, “Što znamo o nezakonitoj djeci u gradskim naseljima u međurječju Save i Drave tijekom srednjeg vijeka?”, Scrinia slavonica 2 (2002), 168-177; Ista, “Heiratsstrategien des Kleinadels von Turopolje (Slawonien) im späten Mittelalter”, East Central Europe/L’Europe du Centre-Est: Eine wissenschaftliche Zeitschrift 29/1-2 (2002), 167-176; Ista, “The ‘Illicit Love’ in Medieval Slavonian Cities”, u: Love, Marriage and Family Ties in the Middle Ages, International Medieval Research 11 (Turnhout 2003.), 331-340; Ista, “Prilog poznavanju položaja djece u srednjovjekovnim gradskim naseljima u međurječju Save i Drave”, Scrinia Slavonica 3 (2003), 57-69; Ista,“«Nije, naime, njezina duša drugačija nego kod muškarca» – položaj žene u gradskim naseljima međurječja Save i Drave u razvijenom i kasnom srednjem vijeku ”, u: Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest (Zagreb 2004.), 57-76; Ista, “Položaj plemkinja u Slavoniji tijekom srednjeg vijeka”, Historijski zbornik 59 (2006), 15-32; Ista, Rod Borića bana (Slavonski Brod 2013.); Ista – B. Škreblin, “Prikrivena moć. Uloga pripadnica gradske elite u političkom, društvenom i gospodarskom životu zagrebačkoga Gradeca”, Povijesni prilozi 53 (2017), 7-28; J. Kermode, “Sentiment and Survival: Family and Friends in Late Medieval English Towns”, Journal of Family History 24/1 (1999), 5-18; Ch. Klapisch-Zuber, Women, Family and Ritual in Renaissance Italy (Chicago-London 1987.); M. Mitterauer – R. Sieder, The European Family: Patriarchy to Partnership from the Middle Ages to the Present (Oxford 1983.); I. Majnarić, “Kasnosrednjovjekovna obiteljska struktura hrvatskoga plemstva”, Povijesni prilozi 48 (2015), 7-31; L. Margetić, Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i nasljedno pravo (Zagreb, 1996.); M. Mogorović Crljenko, Nepoznati svijet istarskih žena (Zagreb 2006.); M. Mogorović Crljenko (ur.), Filii, filiae …: Položaj i uloga djece na jadranskom prostoru. Zbornik radova 4. istarskog povijesnog biennala (Poreč 2011.); Z. Nikolić, Rođaci i bližnji. Dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku (Zagreb 2003.); Ista, “Zaruke i vjenčanja u srednjovjekovnom Dubrovniku”, Otium 4/1-2 (1996), 77-84; E. Power, Medieval Women (Cambridge 1995.); G. Ravančić, “Izvanbračna ljubav i ženska posluga u vlasteoskim obiteljima kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika”, u: Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić (Zagreb 2003.); M. M. Sheehan, Marriage, Family and Law in medieval Europe: collected studies. Uredio James K. Farge (Toronto – Buffalo 1996.); K. Szende, “The Other Half of the Town: Women in Private, Professional and Public Life in Two Towns of Late Medieval Western Hungary”, u: Women and Power in East Central Europe – Medieval and Modern, ur. Marianne Sághy. East Central Europe 20-23/1 (1993-1996), 171-190.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – aktivno sudjelovanje u nastavi, pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1) Nastavne aktivnosti –seminarske obveze; esej i bibliografija

2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9%
dobar (3) – 65-79,9-%
vrlo dobar (4) – 80-89.9%
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarske obveze – 20%
• esej – 25%
• bibliografija – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%