Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije, Diplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1., 2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest, Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću, Interkulturalna komunikacija i novinarstvo, Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Nacija i nacionalizam
Kratica predmeta IZBD-11 Šifra predmeta 164117
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tado Jurić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail tado.juric@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je produbljivanje jedne od ključnih socioloških i povijesnih tema uz razvijanje kritičkog mišljenja kroz kontekstualno povezivanje navedene teme s drugim pitanjima iz nacionalne, regionalne i svjetske povijesti.

Spoznavanje odnosa nacije i nacionalizma i utvrđivanje zakonitosti formiranja nacionalnih država u Europi. Nastanak i oblikovanje nacionalnih zajednica/konstrukcija identiteta. Kakva je pri tome uloga kulturne identifikacije, a kakva “krvnog srodstva”? U kakvom su odnosu etničke i nacionalne zajednice spram političkih tvorbi? Koliko je danas vrijednost nacije izražena u stvaranju suvremenog identiteta?

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladavanje temeljnim pojmovima: nacija, nacionalizam, identitet, nacionalni identitet, kultura, civilizacija. Ovladavanje temeljnim teorijama o naciji i nacionalizmu. 2. Znati opisati i tumačiti nacionalno-integracijske procese u Europi; razlikovati hrvatske posebnosti. 3. Analizirati što nas u nacionalnoj kulturi određuje pripadnicima nacionalne zajednice. 4. Znati tumačiti obilježja nacionalizma; vježbati se u senzibilitetu za promatranje aktualnih događaja. 5. Koristiti interdisciplinarni pristup u radu; razumjeti znanstvena dostignuća političkih znanosti (komparativna historija/komparativna politika). 6. Usvojiti sposobnost samostalnog istraživanja, skupljanja i odabira literature, samostalne procjene važnosti pojedinog izvora, kritičkog odnosa spram literature. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 10. Preuzeti temelje društveno odgovornog ponašanja - formirati stav prema kojem su sve vrste agresivnog nacionalizma i totalitarnih projekata neprihvatljivi; pridržavati se načela nepristranosti; osposobiti se za izbjegavanje ideološkog pristupa i instrumentalizacije tumačenja događaja.
Literatura
Obvezna

Anthony Smith, Nacionalizam i modernizam, FPZ Zagreb, 2003 (odabrana poglavlja); Benedict Anderson: Nacija: zamišljena zajednica – razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, ŠK Zagreb, 1990 (odabrana poglavlja);  Hugh Seton-Watson: Nacije i Države – ispitivanje porijekla nacija i politike nacionalizma, Globus, Zagreb, 1980 (odabrana poglavlja); Hrvatski identitet, Matica hrvatska, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja); Stančić, Nikša, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002 (odabrana poglavlja).

Dopunska

Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Novi Liber, Zagreb, 1993; Ernest Gellner, Nationalism, New York University Press, New York, 1997 (odabrana poglavlja); Slaven Letica, Tko smo, što smo i kakvi smo zapravo mi Hrvati u zborniku Hrvatski identitet Matice hrvatske, Zagreb 2011; V. Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb, 2003; Anthony D. Smith: Nationalism. Theory, ideology, history. Polity Press, Cambridge 2001; Cipek, Tihomir i Vrandečić, Josip, ur., Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, zbornik radova, Alinea, Zagreb; 2007; Dieter Langewiesche, Nationalismus im 19. und 20. Jahrhundert, Bonn 1994; Dieter Langewiesche: Nation, Nationalismus, Nationalstaat in Deutschland und Europa. Beck, München 2000; Ernest Renan (1896). “What is a Nation?” In: The Poetry of the Celtic Races, and Other Essays. London: The Walter Scott Publishing Co., 61-83; Hans-Ulrich Wehler, Nationalismus, München 2001; Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006; Rogers Brubaker i Frederik Kuper, Frederik, S onu stranu identiteta, Izvornik: Beyond ídentity, Rogers Brubaker and Frederick Cooper, Theory and Society, 29: 1-47, 2000; Rogers Brubaker, Citizenship and nationhood in France and Germany, Harvard University Press, 1992; Rogers Brubaker, Nationalism Reframed: Nationhood and the National Question in the New Europe. Cambridge University Press, Cambridge 1996; Samuel P. Huntington, Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb : Izvori, 1997; Siegfried Weichlein, Nationalbewegungen und Nationalismus in Europa. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2006; Umut Özkirimli, Theories of Nationalism: A Critical Introduction. Palgrave Macmillan, New York, 2010

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarski rad; kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)
  2. Završni ispit (pismeni)
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski rad – max. 35 bodova;

2) kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – max. 35 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

3) završni ispit – max. 30 bodova (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8
Seminarski rad 1.45 35
Aktivnost na nastavi 1.45 35
Ukupno tijekom nastave 3.7 70
Završni ispit 1.3 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod u temeljne pojmove –nacija, nacionalizam…
2. Teorije o naciji i nacionalizmu: (primordijalizam, modernističke teorije…)
3. Zapadni i srednjoeuropski model nacije
4. Jezik i nacionalizam
5. Stvaranje nacionalnih država u Europi I (srednji vijek)
6. Stvaranje nacionalnih država u Europi II (19 st.)
7. Stvaranje nacionalnih država u Europi III (20 st.)
8. Prošlost i budućnost višenacionalnih država u Europi
9. Nacionalizam i ideologije u jugoistočnoj Europi
10. Hrvatska nacija
11. Nacionalni konflikti i problem nacije u Europi
12. Nacionalizam i globalizacija
13. Nova paradigma nacionalnog pomirenja u Europi
14. Europski identitet i budućnost nacionalne države
15. Evaluacija
Seminari
Tjedan Tema
1. Teorije o naciji i nacionalizmu: (primordijalizam)
2. Teorije o naciji i nacionalizmu: (modernističke teorije)
3. Zapadni i srednjoeuropski model nacije
4. Jezik i nacionalizam
5. Stvaranje nacionalnih država u Europi I (srednji vijek)
6. Stvaranje nacionalnih država u Europi II (19 st.)
7. Stvaranje nacionalnih država u Europi III (20 st.)
8. Višenacionalne države u Europi, prošlost i sadašnjost
9. Nacionalizam i ideologije u jugoistočnoj Europi
10. Hrvatska nacija
11. Bosna i Hercegovina, podijeljeno društvo i nestabilna država
12. Iseljena Hrvatska
13. Utjecaj religije na stvaranje i održavanje nacionalnog identiteta
14. Nacionalni konflikti u Europi
15. Europski identitet i budućnost nacionalne države