|
Detaljni izvedbeni plan |
||||||||||||||||
Akademska godina | 2018. / 2019. | Semestar | Zimski | ||||||||||||||
Studij | Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije, Diplomski sveučilišni studij komunikologije | Godina studija |
1., 2. | ||||||||||||||
Usmjerenje | Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest, Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću, Interkulturalna komunikacija i novinarstvo, Upravljanje i javne politike | ||||||||||||||||
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Naziv predmeta | Nacija i nacionalizam | ||||||||||||||||
Kratica predmeta | IZBD-11 | Šifra predmeta | 164117 | ||||||||||||||
Status predmeta | Izborni | ECTS bodovi | 5 | ||||||||||||||
Preduvjeti za upis predmeta | Nema | ||||||||||||||||
Ukupno opterećenje predmeta | |||||||||||||||||
Vrsta nastave | Ukupno sati | ||||||||||||||||
Predavanja | 15 | ||||||||||||||||
Seminari | 30 | ||||||||||||||||
Mjesto i vrijeme održavanja nastave | HKS – prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
II. NASTAVNO OSOBLJE |
|||||||||||||||||
Nositelj predmeta | |||||||||||||||||
Ime i prezime | Tado Jurić | ||||||||||||||||
Akademski stupanj | Doktor znanosti | Zvanje | Docent | ||||||||||||||
Kontakt e-mail | tado.juric@gmail.com | Telefon | +385 (1) | ||||||||||||||
Konzultacije | Prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Jezik na kojem se nastava održava | Hrvatski | ||||||||||||||||
Opis predmeta |
Cilj predmeta je produbljivanje jedne od ključnih socioloških i povijesnih tema uz razvijanje kritičkog mišljenja kroz kontekstualno povezivanje navedene teme s drugim pitanjima iz nacionalne, regionalne i svjetske povijesti. Spoznavanje odnosa nacije i nacionalizma i utvrđivanje zakonitosti formiranja nacionalnih država u Europi. Nastanak i oblikovanje nacionalnih zajednica/konstrukcija identiteta. Kakva je pri tome uloga kulturne identifikacije, a kakva “krvnog srodstva”? U kakvom su odnosu etničke i nacionalne zajednice spram političkih tvorbi? Koliko je danas vrijednost nacije izražena u stvaranju suvremenog identiteta? |
||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Ovladavanje temeljnim pojmovima: nacija, nacionalizam, identitet, nacionalni identitet, kultura, civilizacija. Ovladavanje temeljnim teorijama o naciji i nacionalizmu. 2. Znati opisati i tumačiti nacionalno-integracijske procese u Europi; razlikovati hrvatske posebnosti. 3. Analizirati što nas u nacionalnoj kulturi određuje pripadnicima nacionalne zajednice. 4. Znati tumačiti obilježja nacionalizma; vježbati se u senzibilitetu za promatranje aktualnih događaja. 5. Koristiti interdisciplinarni pristup u radu; razumjeti znanstvena dostignuća političkih znanosti (komparativna historija/komparativna politika). 6. Usvojiti sposobnost samostalnog istraživanja, skupljanja i odabira literature, samostalne procjene važnosti pojedinog izvora, kritičkog odnosa spram literature. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 10. Preuzeti temelje društveno odgovornog ponašanja - formirati stav prema kojem su sve vrste agresivnog nacionalizma i totalitarnih projekata neprihvatljivi; pridržavati se načela nepristranosti; osposobiti se za izbjegavanje ideološkog pristupa i instrumentalizacije tumačenja događaja. | ||||||||||||||||
Literatura | |||||||||||||||||
Obvezna | Anthony Smith, Nacionalizam i modernizam, FPZ Zagreb, 2003 (odabrana poglavlja); Benedict Anderson: Nacija: zamišljena zajednica – razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, ŠK Zagreb, 1990 (odabrana poglavlja); Hugh Seton-Watson: Nacije i Države – ispitivanje porijekla nacija i politike nacionalizma, Globus, Zagreb, 1980 (odabrana poglavlja); Hrvatski identitet, Matica hrvatska, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja); Stančić, Nikša, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002 (odabrana poglavlja). |
||||||||||||||||
Dopunska | Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Novi Liber, Zagreb, 1993; Ernest Gellner, Nationalism, New York University Press, New York, 1997 (odabrana poglavlja); Slaven Letica, Tko smo, što smo i kakvi smo zapravo mi Hrvati u zborniku Hrvatski identitet Matice hrvatske, Zagreb 2011; V. Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb, 2003; Anthony D. Smith: Nationalism. Theory, ideology, history. Polity Press, Cambridge 2001; Cipek, Tihomir i Vrandečić, Josip, ur., Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, zbornik radova, Alinea, Zagreb; 2007; Dieter Langewiesche, Nationalismus im 19. und 20. Jahrhundert, Bonn 1994; Dieter Langewiesche: Nation, Nationalismus, Nationalstaat in Deutschland und Europa. Beck, München 2000; Ernest Renan (1896). “What is a Nation?” In: The Poetry of the Celtic Races, and Other Essays. London: The Walter Scott Publishing Co., 61-83; Hans-Ulrich Wehler, Nationalismus, München 2001; Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006; Rogers Brubaker i Frederik Kuper, Frederik, S onu stranu identiteta, Izvornik: Beyond ídentity, Rogers Brubaker and Frederick Cooper, Theory and Society, 29: 1-47, 2000; Rogers Brubaker, Citizenship and nationhood in France and Germany, Harvard University Press, 1992; Rogers Brubaker, Nationalism Reframed: Nationhood and the National Question in the New Europe. Cambridge University Press, Cambridge 1996; Samuel P. Huntington, Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb : Izvori, 1997; Siegfried Weichlein, Nationalbewegungen und Nationalismus in Europa. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2006; Umut Özkirimli, Theories of Nationalism: A Critical Introduction. Palgrave Macmillan, New York, 2010 |
||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||
Polaže seDa | Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe | Ulazi u prosjekDa | |||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
|
||||||||||||||||
Način polaganja ispita |
|
||||||||||||||||
Način ocjenjivanja | Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova: dovoljan (2) – 50-64 bodova dobar (3) – 65-79 bodova vrlo dobar (4) – 80-89 bodova izvrstan (5) – 90 i više bodova
Način stjecanja bodova: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarski rad – max. 35 bodova; 2) kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – max. 35 bodova; b) Završni ispit – 30% ocjene 3) završni ispit – max. 30 bodova (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita) |
||||||||||||||||
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
|