Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske zemlje u kontekstu srednje i mediteranske Europe
Kratica predmeta IZBP-148 Šifra predmeta 189380
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 370 66 76
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Maja Katušić
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mkatusic@isp.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Hrvatske su zemlje tijekom povijesti pripadale mediteranskom i srednjoeuropskom okruženju čiji su civilizacijski okviri te pravni, društveni, vojni, gospodarski, kulturni, vjerski i drugi utjecaji nedvosmisleno prožimali i hrvatski povijesni prostor. S druge strane, upravo je pripadnost spomenutih hrvatskih zemalja rubnim granicama, područjima interesa i državnoj upravi Venecije, Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva te habsburškog dominija u srednjem i ranom novom vijeku, neumitno utjecala na povijesni tijek, politike, sukobe, institucije i društvene strukture spomenutih zemalja. Iz svega navedenog i u suvremenom kontekstu proizlazi nužnost poznavanja različitih osobitosti povijesne zbilje srednjoeuropskog i mediteranskog prostora. Cilj je predmeta stoga s različitih motrišta, a ponajprije onog međusobnih utjecaja i prožimanja svih razina povijesne stvarnosti navedenoga prostora, ukazati na povijesne procese, političke odnose, socioekonomske strukture, sukobe, migracije, vjerske prilike i kulturne prinose hrvatskih krajeva srednjoeuropskom i mediteranskom krugu i obrnuto. Navedena su prožimanja oblikovala osjećaj pripadnosti, zajedništva i kontinuiteta hrvatskoga prostora u širem europskom kontekstu stvarajući istovremeno svijest o različitosti i posebnosti vlastitoga identiteta.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Nakon uspješno položenog predmeta student će moći: 1. Definirati osnovne pojmove iz prošlosti zemalja srednje i mediteranske Europe; 2. Prepoznati i povezati temeljne povijesne procese, političke odnose, socioekonomske strukture, posljedice sukoba, vjerske i kulturološke osobitosti te migracijske tokove na području srednje i mediteranske Europe; 3. Prepoznati značaj međusobne povezanosti, prožimanja i utjecaja hrvatskih zemalja te mediteranskog i srednjoeuropskog prostora; 4. Objasniti i interpretirati posljedične veze prijelomnih događaja na političkoj, upravno-pravnoj, vojnoj, gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini povijesne zbilje promatranog prostora; 5. Imenovati istaknute pojedince i važnost njihovih postupaka i djela u povijesnom kontekstu spomenutog prostora; 6. Kritički pristupiti tumačenjima i različitim pristupima istraživanju povijesnih osobitosti i međusobnih utjecaja navedenog područja temeljem znanstvene i stručne literature na predmetu.
Literatura
Obvezna

N. Badurina (prir.),Hrvatska / Italija: stoljetne veze: povijest, književnost, likovne umjetnosti, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); N. Budak i dr., Habsburzi i Hrvati, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); L. Čoralić, Kraljica mora s lagunarnih sprudova: Povijest Mletačke Republike, Samobor 2004. (odabrana poglavlja); C. Ingrao, The Habsburg Monarchy 1618-1815, Cambridge 2000. (odabrana poglavlja); L. Kontler, Povijest Mađarske: tisuću godina u Srednjoj Europi, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); M. Kruhek (gl. ur.), Hrvatsko-mađarski odnosi: 1102.-1918.: zbornik radova, Zagreb 2004. (odabrane teme); J. Noël, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998. (odabrana poglavlja); E. Zölner i dr., Povijest Austrije, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja).

Dopunska

Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima predmeta sukladno odabranim seminarskim temama.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te u predviđenom roku predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9%
dobar (3) – 65-79,9-%
vrlo dobar (4) – 80-89.9%
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • 1. kolokvij – 20%
  • 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • pismeni ispit – 30% 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.84 30
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 15. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno izlaganje. Sadržaj i cilj predmeta, periodizacija i geopolitički okviri, temeljni pojmovi.
2. Venecija – stvaranje političkog centra moći.
3. Mletačko širenje na istočni Jadran – politički odnosi u srednjem i ranom novom vijeku.
4. Hrvatske zemlje u okviru Stato da Mar.
5. Istočni Jadran kao pograničje Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
6. Odnos centra i periferije: društveni odnosi i gospodarska politika.
7. Migracije između dviju obala Jadrana; kulturne veze i prožimanja.
8. Kolokvij.
9. Sveto Rimsko Carstvo i kuća austrijska – formiranje srednjoeuropskog društveno-političkog i kulturnog okvira.
10. Zemlje Krune svetog Stjepana – pravno-povijesni odnosi, granice i sukobi.
11. Na periferiji Europe: hrvatski povijesni prostor između habsburških zemalja, Ugarske i Osmanlija.
12. Srednjoeuropska društva i institucije.
13. Gospodarska kretanja, migracije i vjerske prilike srednjoeuropskoga prostora.
14. Kulturne veze, utjecaji i prinosi.
15. Kolokvij
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar. Teme i literatura.
2. Priprema i izrada seminarskog rada.
3. Priprema i izrada seminarskog rada.
4. Priprema i izrada seminarskog rada.
5. Priprema i izrada seminarskog rada.
6. Priprema i izrada seminarskog rada.
7. Priprema i izrada seminarskog rada.
8. Kolokvij.
9. Priprema i izrada seminarskog rada.
10. Priprema i izrada seminarskog rada.
11. Priprema i izrada seminarskog rada.
12. Priprema i izrada seminarskog rada.
13. Priprema i izrada seminarskog rada.
14. Sažimanje i završni osvrt na obrađene seminarske teme.
15. Kolokvij.