|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2018. / 2019. |
Semestar |
Ljetni |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija |
1. - 3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Epidemije, medicina i društvo kroz povijest |
Kratica predmeta |
IZBP-139 |
Šifra predmeta |
181177 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
3 |
Preduvjeti za upis predmeta |
|
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
15 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Kristina Puljizević |
Akademski stupanj |
Doktorica znanosti |
Zvanje |
Docent |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Ciljevi: Upoznati studente s fokusom promatranja povijesnih procesa iz perspektive širih društvenih slojeva na primjeru socijalne povijesti medicine. Osposobiti studente za višeslojno traženje uzroka pojedinim povijesnim procesima. U okviru seminarske nastave cilj je osposobiti studente za samostalnu i kritičku analizu raznovrsnih povijesnih izvora.
Sadržaj: Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine; 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija; 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima; 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu; 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore. |
Literatura |
Obvezna |
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
|
Dopunska |
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
|
Način polaganja ispita |
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
0.8 |
0 |
Seminarski rad |
0.44 |
20 |
Kolokvij-međuispit |
0.55 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.55 |
25 |
Ukupno tijekom nastave |
2.34 |
70 |
Završni ispit |
0.66 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
3 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
7. i 14. nastavni termin |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Bolest u prapovijesti i prve epidemije |
2. |
Hipokratova medicina i epidemije u starom vijeku |
3. |
Lepra: bolest i društveni „identitet“ oboljelih |
4. |
Kuga i Crna smrt |
5. |
Mjere protiv širenja kuge |
6. |
Epidemije u novom vijeku: „Kolumbijska razmjena“ bolesti |
7. |
Kolokvij |
8. |
Razvoj medicine, interes država u liječenju bolesti |
9. |
Od sušice do tuberkuloze |
10. |
Kolera i razvoj bakteriologije u 19. stoljeću |
11. |
Epidemiološka tranzicija |
12. |
Španjolska gripa |
13. |
AIDS – prva post moderna epidemija |
14. |
Kolokvij |
15. |
Epidemije i društvo |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Trepanacija u starom vijeku (slikovni izvori) |
2. |
Hipokratova zakletva, Hipokratovi aforizmi |
3. |
Tristan i Izolda (o stigmi leproznih) |
4. |
Opis kuge u Boccacciovom Decameronu |
5. |
Naputak za zaustavljanje kuge (19. stoljeće) |
6. |
Amatus Lusitanus i liječenje sifilisa |
7. |
Kolokvij |
8. |
Recepcija Jennerove metode (karikature) |
9. |
Zdravstveno prosvjećivanje i Narodna čitanka o zdravlju |
10. |
Naputak za sprječavanje kolere (19. stoljeće) |
11. |
Epidemiološka tranzicija u Hrvatskoj |
12. |
Španjolska gripa - hrvatski primjeri (Pula, Zagreb, Osijek) |
13. |
AIDS – novinski članci |
14. |
Kolokvij |
15. |
Epidemije i umjetnost |