Glavni je cilj predmeta pružiti studentima šira pravnoteorijska znanja, temelje pravnog rasuđivanja i tehnike. Na ovom će se predmetu studenti upoznati s definicijama prava, normativnog i faktičnog, demokracije, ljudskih prava i medijskih sloboda, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti na smisao i funkciju prava kao društvenog regulatora. Ukazat će se i na složenost prava kao višedimenzionalne pojave (normativni poredak, vrijednosne orijentacije i međuljudski odnosi). Predmet će studentima pružiti osnovna znanja o pravnim aktima kojima se uređuje medijska djelatnost. Prije svega se to odnosi na Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima, ali i druge poput Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakona o pravu na pristup informacijama, Kaznenog zakona te Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Peruško, Z., Perišin, T., Topić, M., Vilović, G. i Zgrabljić Rotar, N. (2011) Hrvatski medijski sustav. Zagreb. Fakultet političkih znanosti; Smerdel, B. (2009.) „Ljudska prava i temeljne slobode“, 101-141. u: Smerdel, B., Sokol, S.: Ustavno pravo, Narodne novine, Zagreb; Bojanić, I. (2007) „Kaznena djela protiv časti i ugleda“, 181 – 202. u: Novoselec, P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet: Zagreb; Ustav RH, važeći zakoni, deklaracije, konvencije i kodeksi

Matulović, M. (1996) Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb; Miličić, V. (1999) Opća teorija prava i države I-III, Zagreb; Perić, B. (1994) Država i pravni sustav, Zagreb; Perić, B. (1994) Struktura prava, Zagreb; Skoko, B., Bajs, D. (2007) Objavljivanje neistina i manipuliranje činjenicama u hrvatskim medijima i mogućnosti zaštite privatnosti, časti i ugleda, Politička misao, 1, 93 – 116.; Zgrabljić, D. (2003) Kaznena djela protiv časti i ugleda kao jedno od ograničenja slobode izražavanja, Pravnik, 1 (77), 167 – 181.; Castendyk, O., Dommering, E., Scheuer, A. (2008) European Media Law, New York, Aspen Publ; Prančić, V. (2008.) Pravo na ispravak objavljene informacija i pravo na odgovor na objavljenu informaciju prema Zakonu o medijima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 58 (5), 1231-1280.; Alaburić, V., Bošnjak, M. (1998) Priručnik o slobodi javne riječi, Zagreb. / Alaburić, V. (1999) Sloboda izražavanja i informiranja, Medijska istraživanja, 5, 181-190.; Alaburić, V. (2002) Mediji vs. privatnost – kritička analiza hrvatskoga civilnog i kaznenog zakonodavstva, Hrvatska pravna revija, 2, 1 – 17.; Mrčela, M. (2000) Kaznenopravna odgovornost medija, Vladavina prava, 4, 113 – 127.; Mrčela, M. (2001) Neki pravni i praktični aspekti kaznenopravne zaštite prava na privatnost i prava na slobodu izražavanja, Hrvatska pravna revija, 1, 129 – 139.; Primorac, D. (2004) Osnovna kaznena djela protiv časti i ugleda – kleveta i uvreda, Hrvatska pravna revija, 4, 79 – 84. / Radolović, A. (2006) Odnos prava osobnosti i medijskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28., br. 1.; Nicol, A., Millar, G., Sharland, A. (2001) Media law and human rights, Blackstone.; Goldberg, D., Sutter, G., Walden, I. (2009) Media Law and Practice, Oxford University Press.; , Smartt, U. (2006) Media law for journalists, Sage Publications; Quinn, F. (2007) Law for journalists, Pearson Education; Frost, C. (2007) Journalism ethics and regulation, Pearson Education Limited; Caddell, R., Johnson, H. (2006) Blackstone’s statutes media law, Oxford, Oxford University Press; Carey, P. (2003) Media Law, London, Sweet i Maxwell; Robertson, G., Nicol, A. (2002) Media law, London, Sweet i Maxwell; Packard, A. (2010) Digital Media Law, John Wiley and Sons; Caristi, D., Davie, W. R. (2011) Communication Law: Practical Applications in the Digital Age, Allyn and Bacon; Siegel, P. (2011) Cases in Communication Law, Rowman and Littlefield Publishers; Nieto, A., Schmitt, J. F. (2005) A student’s guide to mass communication law, Rowman and Littlefield; Moore, R. L. (1999) Mass communication law and ethics: a casebook, Routledge; Alaburić, V. (1996) Sloboda izražavanja i kaznenopravna zaštita časti i ugleda: teorijski i praktični problemi u okolnostima tranzicije u Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 537 – 557.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeno);
2) Završni ispit (usmeni);
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i kolokvija.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) kolokviji – 50%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30%