Sadržaj: Upoznavanje studenata s poviješću svijeta u novom vijeku kroz komparativnu analizu civilizacija Europe, Afrike, Indije, Kine, Japana i Amerike. Studenti će se kroz kolegij osposobiti za analizu važnih političkih, socioekonomskih i kulturnih procesa u velikim novovjekovnim civilizacijama. Komparativnom analizom razvitka različitih civilizacija studenti će steći uvid u probleme neravnomjernog razvitka svijeta te u međusobni utjecaj pojedinih društvenih grupa, država i civilizacija. Težište analize usmjerit će se na sljedeće povijesne procese: otkrivanje novih svjetova, uspostavu kolonijalne podjele i globalnog tržišta te posljedice tih promjena na kulturni, ekonomski i demografski razvoj pojedinih kontinenata i civilizacija.

S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004., str. 5-193.; The Times history of the World: Povijest svijeta, novo izdanje (uredio Geoffrey Barraclough), Zagreb 2002., str. 148-204.; Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. Alka Škiljan … et. al.), Zagreb 1990.; str. 422-552.

Velika ilustrirana povijest svijeta sv. 11: 1454.-1600. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12: 1600.-1714. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12: 1600.-1714. (priredio Gerhard Du Ry van Beest Holle), Rijeka 1977.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990.; Early modern Europe: an Oxford history (ed. Euan K. Cameron), Oxford 2004.; Charles W. Ingrao, The Habsbourgh Monarchy: 1618.-1815., Cambridge 2000.; L. Čoralić, Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Samobor 2004.; G. Palffy, Povijest Mađarske: Ugarska na granici dvaju imperija, Samobor 2010.; E. Zollner, T. Schussel, Povijest Austrije, Zagreb 1997.; J. F. Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998.; J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.; G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956.; J. Carpenter, Povijest Francuske, Zagreb 1999.; A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1996; F. Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Strukture svakidašnjice, Zagreb 1992.; F. Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. sv. I. i II., Zagreb 1997.-1998.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• kolokvij – 25%
• kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%