Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2017. / 2018. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Kratica predmeta POVP3-4 Šifra predmeta 97964
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Zdenka Janeković Römer
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail zdenka.janekovic-roemer@zg.t-com.hr Telefon +385 (1) 4663 106
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj kolegija je upoznati i uputiti studente, slušatelje kolegija, u visoku duhovnu i civilizacijsku individualnost hrvatskoga srednjovjekovlja, a istodobno njegovu ucijepljenost u mediteransku, kasnoantičku baštinu i nove, srednjovjekovne europske stečevine. Kroz regionalnu posebnost i raznolikost duhovne i materijalne kulture hrvatskih povijesnih prostora pratiti stalnu kohezijsku prepoznatljivost hrvatskog identiteta kao dijela srednjoeuropske politike i kulture. Sadržaj kolegija: prije traženja bilo koje argumentacije postavljenih teza studenti će kroz povijesnu topografiju i geostrategiju zemljopisnog položaja hrvatskih zemalja biti izvedeni na stvarnu, materijalnu pozornicu povijesnih događanja. Istraživanja povijesti u prostoru i povijesti prostora sa svim materijalnim svjedočanstvima bit će, dakle, prvo veliko poglavlje ovoga kolegija. Središnji dio predavanja tumačit će problematiku povijesnih događanja, ali ne tek kao kronologiju političkih promjena već kao posljedični slijed ostvarivanja političke vlasti, gospodarskog stanja, djelovanja duhovne i civilizacijske kulture u hrvatskom srednjovjekovnom ustroju i vanjskom okruženju europskih utjecaja. Neka posebno značajna poglavlja političke i kulturne povijesti, primjerice: veliki hrvatski plemićki rodovi ili utjecaj srednjovjekovnih crkvenih redova na društveni i kulturni razvoj hrvatskoga naroda i sl, bit će obrađivani opširnije i cjelovitije.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Razumjeti visoke duhovne i civilizacijske posebnosti hrvatskog srednjovjekovlja i njegove istovremene ucijepljenosti u u mediteransku, kasnoantičku baštinu i nove, srednjovjekovne europske tekovine 2. Kroz regionalnu posebnost i raznolikost duhovne i materijalne kulture hrvatskih povijesnih prostora pratiti stalnu kohezijsku prepoznatljivost hrvatskog identiteta kao dijela srednjoeuropske politike i kulture i shvatiti važnost srednjovjekovnog razdoblja za hrvatsko ukupno povijesno nasljeđe i identiteta 3. Razumjeti vrlo raznolike i suprotstavljene povijesne procese hrvatskog razvijenog i kasnog srednjovjekovlja te dinamiku razvoja i strukturiranja hrvatskih zemalja u tom razdoblju 4. Shvatiti poveznice i razlike između pojedinih dijelova prostora hrvatskog naroda u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, kao i mnogobrojne i snažne utjecaje iz šireg okruženja 5. Shvatiti važnost i prihvatiti metode interdisciplinarnog pristupa istraživanju u medievistici 6. Kompetentno se i samostalno služiti literaturom i izvorima i temeljem toga istraživati i objasniti pojedine povijesne probleme 7. Održati usmeno izlaganje na zadanu temu, uz prikazivanje slikovnog materijala i odabranih izvora. 8. Napisati jasno strukturirani, analitički pismeni rad, prema uputama.
Literatura
Obvezna

N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006., str. 137.-427.; Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, Sarajevo 1991., str. 183.-582.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997., 57.-135., 133.-498.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975., str. 173.-282.

Dopunska

F. Šišić, Priručnik izvora za hrvatsku povijest, dio 1. Zagreb 1914. (http://www.archive.org/details/p1prirunikizvorahr01iife); N. Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.; N. Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1972.; Povijest Hrvata – Srednji vijek: od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke (1526.) (ur. F. Šanjek), Zagreb 2003.; T. Raukar, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split 2007.; Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv. 2, Srednji vijek i renesansa (ur. I. Supičić, E. Hercigonja), Zagreb 2000.; Hrvatski povijesni atlas (ur. K. Regan, T. Kaniški), Zagreb 2003.; M. Ančić, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Zadar-Mostar 1997.; B. Stulli, Povijest Dubrovačke Republike, Zagreb – Dubrovnik 1989.; Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb-Dubrovnik 1999.; Istra kroz vrijeme. Pregled povijesti Istre s osvrtom na grad Rijeku (ur. E. Ivetić), Rovinj 2009. (2. i 3. poglavlje; 4. poglavlje – 15. i 16. st.; http://www.crsrv.org/it/istra_vrijeme/homepage.html); I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1985.; Hrvatska književnost srednjega vijeka (ur. V. Štefanić), u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 1., Zagreb 1969.; Hrvatski latinisti, sv. 1 (ur. V. Gortan, V. Vratović), u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 1-2. Zagreb 1969-70.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Dolazak Arpadovića na hrvatsko prijestolje: početak novog razdoblja hrvatske povijesti.
3. Dalmacija u 12. i 13. st.
4. Komunalno društvo u srednjovjekovnoj Dalmaciji.
5. Kvarnerske općine i Istra u srednjem vijeku.
6. Slavonija u 12. i 13. st: Vlast Arpadovića, provala Mongola, urbanizacija.
7. Novi oblici društvenog i državnog života u Slavoniji u 13. i 14. stoljeću: plemstvo, gradovi, vlastelinstva, kolonizacija, Crkva.
8. Srednjovjekovna Hrvatska do sredine 14. st. Odnos velikaša, Crkve i kraljevske vlasti
9. Društvo srednjovjekovne Hrvatske: velikaši, niže plemstvo, seoske i vlaške općine.
10. Bosna od 12. do 15. stoljeća.
11. Krize i reforme 14. st. Politička integracija hrvatskih zemalja pod Anžuvincima.
12. Dubrovnik u srednjem vijeku.
13. Snaženje velikaša u 15. st. Mletačka Dalmacija. Počeci osmanskih prodora.
14. Pokret nove aristokracije protiv ugarskog dvora. Reforme Sigismunda Luksemburškog i Matije Korvina.
15. Osmanska osvajanja i pad Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Legende o smrti kralja Zvonimira: isprave, kronike, historiografija
3. Splitska nadbiskupija u 13. stoljeću: Toma Arhiđakon, Historia Salonitana
4. Struktura komunalne uprave u dalmatinskim gradovima: Zadarski statut, 1. knjiga
5. Svakodnevica trećoredačkog samostana Sv. Jeronima na Cresu: Knjige „datja i prijatja“
6. Hrvatske i ugarske zemlje u vrijeme provale Mongola: Roger iz Apulije, Carmen miserabile
7. Velikaši na području srednjovjekovne Hrvatske: Krbavski knezovi Kurjakovići
8. Kolokvij
9. Hrvatske liturgijske knjige: Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
10. Žene hrvatskog srednjovjekovlja: kraljica Katarina Kosača Kotromanić
11. Dubrovačka trgovina i trgovci: Benedikt Kotrulj, Knjiga o vještini trgovanja
12. Velikaši u hrvatskim zemljama u 15. st.: Grofovi Celjski
13. Protuturski otpor: ban Petar Berislavić
14. Kolokvij
15. Odabrane teme