Upoznati studente s glavnim procesima društvenog i političkog razvoja hrvatskog naroda od Prvog svjetskog rata do početka Drugog svjetskog rata. Naglasak će biti stavljen na pokušaje hrvatskih političkih elita da riješe hrvatsko pitanje, odnosno na posve različit pristup problemu. Predviđene teme: stvaranje Kraljevine SHS – odnos hrvatskih političkih skupina i intelektualne elite prema stvaranju prve jugoslavenske države. Jadransko pitanje od kraja 1918. do aneksije Rijeke i talijanske pretenzije na istočnu obalu Jadrana u razdoblju od svršetka Prvog svjetskog rata do travnja 1941. Jugoslavenstvo i jugoslavenski nacionalizam u prvoj polovici dvadesetih godina; utjecaj jadranskog pitanja na rast jugoslavenskog nacionalizma na hrvatskoj obali – ORJUNA. Režim i Hrvati – od zanemarivanja do represije. Stjepan Radić i H(R)SS kao predstavnici hrvatske politike. Ostale hrvatske političke stranke (HSP, HZ, HFSS itd.) – odnos prema režimu i HSS-u. Srbi u Hrvatskoj i odnos prema rješavanju hrvatskog pitanja – od velikosrpstva radikala do stvaranja Seljačko-demokratske koalicije. Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja od 1918. do 1928.: socijalne razlike, kultura, umjetnost i znanost. Atentat u Narodnoj skupštini 1928. i smrt Stjepana Radića. Politika vodstva HSS-a i SDK-a od atentata do uvođenja diktature kralja Aleksandra; radikalna retorika i nastavak pregovora. Nastup dr. Ante Pavelića i mladeži HSP-a – radikalizacija na hrvatskoj političkoj sceni – pokušaj stvaranja organizacije Hrvatskog domobrana i izlaženje istoimenog lista. Diktatura kralja Aleksandra – kako je došlo do diktature i optimizam bez pokrića dr. Vladka Mačeka: „Lajbek je razkopčan“. Organizacija diktatorskog režima – integralno jugoslavenstvo kao režimska ideologija, teror režima kao sredstvo za stvaranje jedinstvenog „jugoslavenskog“ naroda, negiranje hrvatskog imena i hrvatskih simbola, reakcije na režimski teror – radikalizacija pojedinaca i skupina, odlazak dr. Ante Pavelića u emigraciju i stvaranje Ustaše – hrvatske revolucionarne organizacije, ponašanje vodstva HSS-a, vanjska politika kralja Aleksandra. Atentat u Marseilleu i pad diktature – o stvarnim organizatorima i izvršiteljima atentata i o špekulacijama o nacionalsocijalističkoj umiješanosti. Knez Pavle na čelu režima – liberalizacija političkog života i obnova rada HSS-a. Godina 1935. kao godina popuštanja i konsolidacije režima – od Jevtića do Stojadinovića. Politika dr. Vladka Mačeka – od općeprihvaćenog hrvatskog vođe do početka razlaza s hrvatskim nacionalistima. Širenje nacionalističkih ideja i postupni razlaz s HSS-om – prodor proustaških ideja u nacionalističke redove, pokušaji dr. Vladka Mačeka da riješi hrvatsko pitanje – od pregovora sa Stojadinovićem i knezom Pavlom do sporazuma s Udruženom opozicijom. Život ustaške emigracije u Italiji i sporazum Ciano-Stojadinović – od internacije na Liparima do povratka u domovinu. Uloga ustaških povratnika i dr. Mile Budaka u hrvatskom političkom životu – iznevjerene Stojadinovićeve nade o uklanjanju ustaške opasnosti i rušenju popularnosti dr. Vladka Mačeka. Društveni život tijekom tridesetih godina. Pad Milana Stojadinovića i Sporazum. Uspostava Banovine Hrvatske.

Lj. Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1993., Zagreb 1993., str. 1.-49.; M. Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb 2006., str. 33.-111., 415.-595.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb 1998., str. 16.-245.; H. Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb 2002., str. 29.-68.

Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1.-3., Zagreb 1989.-1990.; J. Jareb, Političke uspomene i rad dra Branimira Jelića, Cleveland 1982.; H. Matković (prir.), Svetozar Pribićević, Izabrani politički spisi, Zagreb 2000.; H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006., str. 219.-360.; I. Perić, Vladko Maček: politički portret, Zagreb 2003.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%