Student će steći znanja iz zdravstvenog prava potrebna za kvalitetno obavljanje sestrinske djelatnosti, uključujući zdravstveni sustav i zdravstveno osiguranje, prava te odnos primatelja i pružatelja zdravstvenih usluga.

Čizmić J., Žunić, Lj., Osnove zdravstvenog prava, Sveučilište u Splitu Split, 2014.

Hervey T., McHale J., European Union Health Law Themes and Implications, Cambridge University Press Cambridge, 2015.

Pravni izvori: Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90 do 05/14), Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03 do 106/12), Zakon o dentalnoj medicini (NN  121/03 do 120/09), Zakon o liječništvu (NN 121/03, 117/08), Zakon o ljekarništvu (NN 121/03 do 117/08), Zakon o sestrinstvu (NN 121/03 do 57/11), Zakon o medicinsko-biokemiskoj djelatnosti (NN 121/03, 117/08), Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04, 37/08), Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05 do 78/15), Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06 do 71/10), Zakon o tajnosti podataka (79/07, 86/12), Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07 do 43/09), Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN 120/08), Zakon o primaljstvu (NN 120/08, 145/10), Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08 do 154/14), Zakon o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09), Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi  (NN 124/11), Kazneni zakon (NN 125/11 do 61/15), Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja (NN 144/12), Zakon o krvi i krvnim pripravcima (NN 79/06, 124/11), Zakon o lijekovima (NN 76/13, 90/14), Zakon o medicinskim proizvodima (NN 76/13), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 80/13), Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 80/13, 137/13), Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15), Statut Hrvatske liječničke komore (NN 16/16), Statut Hrvatske ljekarničke komore (2004 do 2013), Statut Hrvatske komore primalja (2009), Statut Hrvatske komore medicinskih sestara (2011), Kodeks ljekarničke etike i deontologije (1996 do 2009), Etički kodeks medicinskih sestara (2005), Kodeks medicinske deontologije i etike (NN 55/08, 139/15), relevantni pravilnici i drugi podzakonski akti, Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor u funkcioniranju Europske unije, relevantna sudska praksa Suda Europske unije, Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23. 11. 1995.), Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenog 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28. 11. 2001.), Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30. 4. 2004.), Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004.), Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30. 9. 2005.), Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (SL L 88, 4. 4. 2011.), Uredba (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014.), (Europska) konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-MU 18/97 do 2/10), Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (NN-MU 13/03),

Babić T., Roksandić S., Osnove zdravstvenog prava, TIPEX Zagreb, 2006.

Bošković, Z., Kodeks medicinske etike i deontologije – etika profesije liječnik, Informator, 5046-5047, 17. 7. 2002. i 20.7.2002.

Bošković, Z., Pravo i medicina, Pergamena Zagreb, 2007.

Bošković, Z., Zakon o zaštiti prava pacijenata – reforma zdravstvenog zakonodavstva Republike Hrvatske, Hrvatska pravna revija, 1/2005

Čizmić, J., Bioetika i medicinsko pravo, Zbornik radova 9. Bioetičkog okruglog stola, Rijeka, 2008.

Čizmić. J., Komentari zdravstvenih zakona, Sarajevo, 2011.

Čizmić. J., Pravo pacijenata na obaviještenost, s posebnim osvrtom na zaštitu tajnosti podataka o zdravstvenom stanju pacijenta, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/2008

Greer, S., Sokol, T, Rules for Rights: European Law, Health Care and Social Citizenship, European Law Journal, 2013

Hervey, T., If Only It Were So Simple – Public Health Services and EU Law u: Cremona, M., Market Integration and Public Services in the European Union, Oxford University Press Oxford, 2011.

Ivančević, N., Zakon o liječništvu, Zbirka zdravstvenih zakona s obrazloženjem, Zagreb, 2003.

Juras, D., Disciplinska odgovornost liječnika, Zbornik radova Pravmog fakulteta u Splitu, 3/2014

Klarić, P., Građanskopravna odgovornost liječnika s posebnim osvrtom na ginekologiju i porodništvo, Informator, 5203, 17. 1. 2004.

Klarić, P., Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih uređaja, Pravo u gospodarstvu, 4/2002

Pavlović, Š., Kaznena odgovornost doktora medicine i doktora stomatologije zbog nesavjesnog liječenja, Hrvatska pravna revija, 1/2007

Petrić, S., Građanskopravna odgovornost zdravstvenih djelatnika, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/2005

Pozaić. V., Teološki vidici liječničke tajne, Obnovljeni život, 4/2001

Roksandić Vidlička, S., Aktualna pitanja pojedinih kaznenih djela protiv zdravlja ljudi u svjetlu donošenja nacrta izmjena hrvatskog Kaznenog zakona, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 1/2010

Turković K., Novi pogledi u svijetu na odgovornost liječnika za liječničku grešku

Turković, K., Prava pacijenata na suodlučivanje prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata, Medicina i pravo-sodobne dileme, Maribor, 2006.

Turković K., Pravo na odbijanje medicinskog tretmana u Republici Hrvatskoj, Medicina 2008.

Relevantni članci i propisi (u dogovoru s nastavnikom)

1. Redovito pohađanje nastave (pohađanje najmanje 60% nastave)

2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije i predaja pisanog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

4. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze i dva pismena kolokvija)

Završni ispit

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

                  a) seminarske obveze – 10%

                  b) kolokviji – 60% (1 kolokvij 30% i drugi kolokvij 30%)

         2. Završni ispit – 30% ocjene

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova