Cilj predmeta je da polaznici razumiju pedagogiju kao primjenjenu znanost, te povezanost teorije i prakse u području odgoja i obrazovanja.

Cilj predemta je upoznati studente sa suvremenim promjenama u području odgoja i obrazovanja u zemlji i u svijetu, ciljevima, načinima realizacije i vrjednovanja odgoja i obrazovanja, poticati razumijevanje i kritičko promišljanje odgojno-obrazovne prakse. 

Sadržaj:

• Vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja;
• Vrijednosti/ciljevi pluralističkog i multikulturalnog društva, te globalizacije
• Realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme)
• Inkluzivno obrazovanje/Uključenost svih u obrazovanje
• Moralni odgoj: načini ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; Razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina;
• Intelektualni odgoj: načini ostvarenja intelektualnog odgoja i obrazovanja; metode i sredstva ostvarenja intelektualnog odgoja i obrazovanja;
• Poduzetničko učenje: poduzetnost, inovativnost, kreativnost;
• Razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgoja i obrazovanja.

MacGilchrist, B., Myers, K., Reed, J. (2004), The Intelligent School, London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, 2011./ Urednici: Radovan Fuchs, Dijana Vican, Ivan Milanović Litre

Salovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije, Zagreb: EDUCA

Chabot, D., Chabot, M. (2009), Emocionalna pedagogija – Osjećati kako bi se učilo – Kako uključiti emocionalnu inteligenciju u vaše poučavanje. Zagreb: EDUCA

Vican, D. (2006), Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u kontekstu europskih vrijednosti, Pedagogijska istraživanja, Vol III., Br. 1., str. 9. – 20.

Keeley, B. (2007), Ljudski kapital. Zagreb: EDUCA

Zhao, Y. (2012), Sustizati ili voditi. Američko obrazovanje u doba globalizacije. Zagreb: EDUCA

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršeni samostalni radni zadaci, pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

Uspješno završavanje svih nastavnih obveza, samostalna izrada radnih zadataka i rezultati pismenog ispita nose ukupno 100 bodova. Ocjenjivanje studenta temeljit će se na sljedećim parametrima:

Tijekom nastave studenti će raditi tri zadatka (vježbe), skupno i pojedinačno. Rješavanje zadataka i vježbi nosi 0- 10 bodova.

Student će samostalno izraditi dva radna zadatka; svaki radni zadatak se vrednuje 0-15 bodova. U radnom zadatku ocjenjuje se točno i jasno korištenje znanstveno-stručne terminologije, struktura rada, identificiranje problema, opisivanje i interpretacija problema, izražavanje svojim riječima, analiziranje problema, uspoređivanje, vlastiti komentar, adekvatno oprimjeravanje.

Pismeni ispit je test znanja i nosi 50 bodova. Test se sastoji od 45 pitanja, a svaki točan odgovor nosi 1 bod (zaokruživanje, križanje netočnih i podcrtavanje točnih odgovora, nadopunjavanje). Jedno pitanje se odnosi na samovrednovanje i samoocjenjivanje studenta i nosi 5 bodova (odgovaranje vlastitim riječima korištenjem stručne terminologije).   

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9 bodova

dobar (3) – 65–79,9 bodova

vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova

izvrstan (5) – 90-100 bodova