Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2017. / 2018. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
1., 2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest, Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest okoliša ranonovovjekovne Hrvatske
Kratica predmeta IZBD-46 Šifra predmeta 163733
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Robert Skenderović
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail rskenderovic@yahoo.com Telefon +385 (1) 091 5186753
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Tijekom ranog novog vijeka europska je civilizacija prošla kroz dramatičnu promjenu odnosa čovjeka prema okolišu. Cilj je predmeta upoznati studente s etapama te promjene – od prvotne impresioniranosti prirodom i straha od nepoznatog preko postepenog znanstveno-tehničkog ovladavanja do početaka održivog upravljanja. Hrvatska je povijest u tome pogledu bila dijelom europske povijesti što se može vidjeti iz bogatog i raznovrsnog pregleda povijesnih izvora – putopisa, vojnih izvješća, zemljovida, inženjerijskih planova i prvih zakonskih odredbi. Navedene tri etape teoretski će biti prezentirane na predavanjima, a seminar će biti iskorišten za rad na izvorima, upoznavanje njihove strukture i mogućnosti različitih metodoloških pristupa. Obavezna literatura uključuje radove koji daju kvalitetan uvid u tematiku povijesti okoliša. Proučavanje tema iz različitih krajeva Hrvatske ostvaruje mogućnost uvida studenata u različite regionalne posebnosti uz koje dolaze i različitosti tematskih interesa, a sa njima i metodoloških pristupa. Naglasak na istraživanju odnosa čovjeka i okoliša pomoći će boljem razumijevanju uvjetovanosti agrarne proizvodnje kao temeljne gospodarske aktivnosti predmodernog društva, determiniranosti demografskog razvoja prostornim odrednicama i korelacije između znanstveno-tehnološkog napretka i sve većeg zadiranja u prirodu. Proučavanje najstarijih zakonskih odredbi o zaštiti šuma omogućit će razumijevanje razloga koji su doveli do promjene odnosa čovjeka prema prirodi i do potrebe održivog upravljanja prirodnim resursima

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Usvojiti osnovne teme i pojmove iz povijesti okoliša u razdoblju ranog novog vijeka te upoznati se s metodološkim pristupima u istraživanju povijesti okoliša 2. Upoznati povijesne izvore za istraživanje povijesti okoliša, njihovu strukturu i podrijetlo. 3. Razviti sposobnosti rada na povijesnim izvorima, kritičke analize i interpretacije. 4. Uočiti važnost povijesti okoliša za bolje razumijevanje gospodarske, društvene i političke povijesti. 5. Napisati stručni esej koristeći se naučenim znanjima i vještinama, relevantnom literaturom i izvorima.
Literatura
Obvezna

Josip Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, 1980. (poglavlje „Naseljavanje: stanovništvo“, str. 519.-541.); Miroslav Bertoša, Istra – doba Venecije (XVI.-XVIII. st.), Pula, 1995., (poglavlje „Kolonizacija, javni radovi, ekologija“, str. 583.-601.); Branimir Brgles, „Odabrane teme iz paške povijesne toponimije. Sol, drvo vjetar i voda: glavne značajke paškoga povijesnog okoliša u srednjem i ranome novom vijeku. Ekonomska i ekohistorija, 10(2014), (str. 189.-198.); Snježana Buzov, „Vlaška sela, pašnjaci i čiftluci: krajolik osmanlijskog prigraničja u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću“, Triplex Confinium (1500-1800) ekohistorija. Zbornik radova s 3. međunarodne Projektne konferencije održane od 3. do 7. svibnja 2003. u Zadru (ur. Drago Roksandić, Nataša Štefanec), Split-Zagreb, 2003. (str. 227.-242.); Lovorka Čoralić, „Agrarno-proizvodni odnosi u Dalmaciji XVI-XVIII. stoljeća. Izvori i historiografija“, Historijski zbornik 45(1992), (str. 125.-138.); Robert Delort-François Walter, Povijest europskog okoliša, Zagreb, 2002. (str. 31.-62. i 171.-207.); Karl Kaser, „Uništenje šuma na obalnom kraškom području hrvatske Vojne krajine u prvoj polovici 18. stoljeća, njegovi demografski, privredni i socijalni uzroci“, Historijski zbornik 40(1987), (str. 121.-137.); Dubravka Mlinarić, „Uloga države u prevenciji i sanaciji lošeg utjecaja bolesti na gospodarstvo sjeverne Dalmacije u 18. stoljeću“, Ekonomska i ekohistorija 2(2006) (str. 39.-54.); Šime Peričić, Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u prošlosti, Zagreb-Zadar, 1999., (str. 56.-92); Rijeka Sava u povijesti (ur. Branko Ostajmer), Slavonski Brod, 2015. (str. 251.-326.)

Dopunska

Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Zagreb, 1984. (str. 119.-145., 212.-243.); Kronika franjevačkog samostana u Brodu na Savi: zapisnik ili knjiga bilješki samostana Presvetog Trojstva u Brodu u Slavoniji, ur. Egidije Stjepan Biber, knj. I (Slavonski Brod, 1995.) (izbor iz knjige prema temi); Hrvoje Petrić, Koprivnica u 17. stoljeću: okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene u pograničnom gradu, Samobor, 2005. (str. 25.-54. i 99.-118.); Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. godine, Osijek, 1995. (str. 7.-194.); Mirela Slukan-Altić: „Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova s posebnim osvrtom na
Velebit“, Historijski zbornik, 2002, (str. 53.-64.); Friedrich von Taube, Slavonija i Srijem 1777./17778., Osijek, 2012. (izbor iz knjige prema temi); István György Tóth, „Na putu kroz Slavoniju pod krinkom (1626.) – putovanje dalmatinskog humanista Atanazija Jurjevića (Georgiceo) – novi rukopis i nova interpretacija“, Scrinia Slavonica 3(2003), (str. 95.-120.); Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine http://www.sumari.hr/250/mat/SumskiRed1769.pdf; Hrvatska na tajnim zemljovidima, knj. 1 – Gradiška pukovnija, Zagreb, 1999.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi;
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 35%
  • esej – 20%
  • aktivnost na nastavi – 15%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.8 35
Esej 1.3 20
Aktivnost na nastavi 0.6 15
Ukupno tijekom nastave 3.9 70
Završni ispit 1.1 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje – povijest okoliša: temeljne teze, izvori i ciljevi
2. Doživljaj okoliša na početku ranog novog vijeka
3. Antropizacija prirode kao uvjet i temelj opstanka stanovništva
4. Priroda kao prijetnja – poplave
5. Okoliš i zdravlje – močvare
6. Isušivanje i reguliranje vodnih režima
7. Borba za plodnu zemlju u mediteranskom prostoru
8. Voda – uvjet opstanka u mediteranskom prostoru
9. Klima i vremenske promjene
10. Šume – važnost i početno neracionalno gospodarenje
11. Šume – prvi propisi i zakoni
12. Šume - ustroj šumarske struke
13. Odnos demografije i prirodnih resursa (problem agrarne prenaseljenosti)
14. Ekološki otisak – nestanak biljnih i životinjskih vrsta
15. Zaključno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminarski sat
2. Slavonske šume u putopisu Atanazija Jurjevića
3. Podunavlje u opisu Antuna Vrančića
4. Pretvaranje divlje prirode u obradive površine – primjer Koprivnice u 17. st.
5. Alberto Fortis – zapažanja o Zadru i okolici
6. Alberto Fortis o životu u neretvanskom kraju
7. Opis uzgoja svinja u Slavoniji u djelu M. Pillera i Lj. Mitterpachera Putovanje po Slavoniji 1782. godine
8. Friedrich von Taube o odnosu Slavonaca prema šumama i o mogućnosti njihove eksploatacije
9. Friedrich von Taube o biljnom i životinjskom svijetu u Slavoniji
10. Zapisi o klimatskim pojavama i vremenskim promjenama u kronici franjevačkog samostana u Brodu na Savi
11. Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine
12. Tajni zemljovidi kao izvor za utvrđivanje poplavnih područja – primjer Jelas polja kod Broda na Savi
13. Tajni zemljovidi kao izvor za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova
14. Tajni zemljovidi kao izvor za proučavanje utjecaja krčenja šuma na naseljenost prostora
15. Završni seminarski sat