Znanstveni skup o 790. obljetnici prvog spomena Virovitice okupio vodeće hrvatske institucije

U virovitičkom je kazalištu danas, u četvrtak 22. studenoga 2024., započeo dvodnevni znanstveno-stručni skup Virovitica 1234. – 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština povodom 790. obljetnice prvog spomena grada. Skup, koji okuplja 34 znanstvenika s vodećih hrvatskih znanstvenih institucija, organizira virovitički franjevački samostan i Župa sv. Roka u suradnji s Fakultetom hrvatskih studija, Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim katoličkim sveučilištem te Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, uz pokroviteljstvo Grada Virovitice, s ciljem predstavljanja novih istraživanja o crkvenoj, kulturnoj i društvenoj povijesti grada.

Predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić na otvaranju je naglasio važnost interdisciplinarnog pristupa u proučavanju bogate virovitičke povijesti te istaknuo kako skup nastavlja tradiciju znanstvenog istraživanja započetu sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća pod vodstvom akademika Mohorovičića kada je objavljen Virovitički zbornik.  Skup je započeo pozdravnim govorima organizatora, suorganizatora i pokrovitelja. Prvo je, u pozdravnom govoru, fra Ivica Jagodić, gvardijan franjevačkog samostana u Virovitici, podsjetio na više od sedam stoljeća franjevačke prisutnosti u gradu, tijekom kojih su djelovali kao duhovni pastiri, čuvari baštine i stvaratelji kulture. Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić izrazio je zadovoljstvo što Sveučilište može sudjelovati u susretu znanosti i tradicije, povijesti i budućnosti, posebno ističući važnost sustavnog istraživanja i promicanja kulturne baštine.  Ističući kako ovakvi događaji nisu samo prilika za razmjenu ideja, već i za produbljivanje identiteta te očuvanje baštine, zahvalio je što je ovo već drugi znanstveni skup, nakon vukovarskog, čiji je Sveučilište suorganizator, a na inicijativu fra Jagodića.

Profesor dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Insituta društvenih znanosti Ivo Pilar, pohvalio je širok spektar tema koje će biti obrađene na skupu, naglašavajući kako je ovo značajan iskorak za grad Viroviticu čija baština dosad nije bila dovoljno znanstveno valorizirana. U ime ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Miroslava Akmadže skup je pozdravila dr. sc. Marija Karbić, predstojnica podružnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, ističući također raznolikost pristupa kojima će se teme obraditi. Obnašatelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. Tomislav Krštićević, opisao je skup kao mjesto susreta i razmjene znanja, dok su predstavnice ministarstava - mr. sc. Vesna Šerepac iz Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ivana Prdin iz Ministarstva kulture i medija - naglasile znanstveni značaj skupa i važnost međuinstitucionalne suradnje.

Predstavnik franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto sažeo je povijesni doprinos franjevaca razvoju grada, posebno na kulturnom i prosvjetnom planu, uključujući i početke apotekarstva, ističući važnost prepoznavanja povezanosti Evanđelja i kulture za budući razvoj. Posljednji je skup pozdravio gradonačelnik Ivica Kirin, apostrofirajući kako je skup najvažniji događaj u godini kad Virovitica slavi 790. obljetnicu postojanja. - Danas imamo stručnjake iz Virovitice koji mogu proučavati i govoriti o našoj povijesti, zbog čega je ovaj skup za grad korak od tisuću milja – rekao je Kirin, dodajući kako je posebno važna suradnja Crkve i znanstvenih institucija u proučavanju hrvatske prošlosti. Naglasio je kako Virovitica, kao značajno trgovačko, kulturno i znanstveno središte, kontinuirano raste i razvija se, a ovaj skup predstavlja važan pokretački mehanizam za daljnja istraživanja bogate gradske povijesti.

Nakon otvaranja pročitano je uvodno izlaganje prof. emer. dr. sc. dr. h. c. Mirjane Matijević Sokol Povijesno-diplomatička analiza povlastice hercega Kolomana Virovitici iz 1234. godine, nakon čega je uslijedilo predavanje dr. sc. Marije Karbić o franjevcima i dominikancima u srednjovjekovnoj Virovitici.

Znanstvenici s Hrvatskog katoličkog sveučilišta pripremili su nekoliko zapaženih izlaganja. Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez govorit će o urbanom karakteru Virovitice u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, doc. dr. sc. Stipe Ledić predstavit će rukopis fra Matije Bedekovića iz 1732. godine, dok će prof. dr. sc. Igor Kanižaj analizirati doprinos novina Virovitičan razvoju lokalnog novinarstva. Veronika Novoselac, asistentica i doktorandica na HKS-u, istražila je ostavštinu fra Paškala Cvekana u virovitičkom samostanskom arhivu.

Skup se nastavlja do sutra, a sva izlaganja bit će objavljeni u zborniku, čime će se osigurati trajni doprinos poznavanju virovitičke povijesti i kulturne baštine. Izravni prijenos moguće je pratiti putem YouTube kanala Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.