Održan studijski dan "Dušobrižništvo u zdravstvu"

U petak 17. listopada 2025., povodom blagdana sv. Luke evanđelista, nebeskog zaštitnika liječnika i članova Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD), u Velikoj dvorani HKS-a održan je studijski dan „Dušobrižništvo u zdravstvu“ u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije (HBK), HKLD-a i HKS-a.

Prorektor za kvalitetu, identitet i poslanje prof. dr. sc. Ante Crnčević u ime rektora obratio se okupljenima rekavši da HKS u svim nastavnim programima nastoji promicati vrijednosti kršćanske antropologije te zagovarati cjelovit pristup osobi razvijajući skrb za tjelesno i duhovno zdravlje. „Upravo zbog toga, dolikovalo je ovaj dan organizirati baš na HKS-u koji u svojim studijskim programima osobito njeguje one s područja biomedicine i zdravstva. (…) Cjelovitost pristupa bolesnom otkriva i gotovo zaboravljeni glagol zacijeliti, učiniti cjelovitim (…), a cjelovitosti u zdravlju nema zaboravi li se skrb za duhovnu dimenziju čovjeka. Zato je i spasenje nazvano Božjim cjelovom čovjeku, a svi nositelji dušobrižničke brige u zdravstvu služitelji Božjega cjelova onima koji su pogođeni bolešću, ali i svim dionicima zdravstvene skrbi“, istaknuo je prorektor.

Predsjednik Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med. iskazao je radost i zadovoljstvo suorganizacijom ovoga događaja te istaknuo: „Vjerujem da svi koji ste ovdje osjećate potrebu da se razgovara o temi dušobrižništva u zdravstvu i da vidimo što smo do sada napravili, ali i što bismo još dodatno mogli napraviti da se dušobrižništvo inkorporira u zdravstveni sustav kao sastavnica zdravstvene skrbi koju pružamo našim bolesnicima. Ali ne samo bolesnicima, nego i skrbi koju moramo pružiti i članovima njihovih obitelji koje su u potrebi, kao i samim zdravstvenim djelatnicima.“

Prije otvorenja studijskog dana, nadbiskup Kutleša u svom govoru istaknuo je da pozdravlja „izbor teme ‘Dušobrižništvo u zdravstvu’ jer izražava vašu osjetljivost i trud oko cjelovite brige za čovjeka, za njegove tjelesne, duševne i duhovne potrebe.“

„Premda bi cjelovita skrb za čovjeka trebala biti cilj svih humanističkih profesija i zvanja, valja podsjetiti na temeljnu istinu koja dušobrižništvo stavlja u prvome redu u domenu svećeničkog zvanja i poslanja. Svećenik je po naravi svoje službe dušobrižnik, curator animarum. Ni jedan svećenik, bez obzira na službu koju obnaša, ne može biti samo administrator, samo propovjednik ili samo vjeroučitelj. On je prije svega i u svemu dušobrižnik. Jasno je da svećenička pastoralna skrb ne podrazumijeva samo duhovne, nego i vremenite potrebe vjernika, no ako svećenik zanemari brigu za spasenje duša, promašio je svoje zvanje, a ono što je propustio učiniti nitko ne može nadoknaditi“, rekao je nadbiskup.

Povezujući skrb svećenika i zdravstvenih djelatnika nadbiskup Kutleša istaknuo je da „mi svećenici moramo s tugom priznati da se u današnje vrijeme gubi osjećaj za potrebu brige o duši. Takav trend nameće nam sama kultura. U kontekstu zdravstva, na liječnicima i medicinskom osoblju teret je brige o zdravlju, a svi kojima je liječnička pomoć potrebna traže ponajprije tjelesno ozdravljenje. Dušobrižništvo u zdravstvu ne podrazumijeva samo skrb za bolesne i umiruće, nego cijelu mrežu odnosa. Suvremeno društvo sve više zazire od suočavanja sa smrću, a taj isti strah, nažalost, nerijetko se uvlači i u srca mlađih svećenika. I sami zbunjeni patnjom izbjegavaju sobe teških bolesnika.“

Nadbiskup je zaključno uputio riječi ohrabrenja: „Dragi svećenici i medicinski djelatnici, ne bojte se! Svakodnevno susretanje s patnjom, nemoći i granicama života vaše poslanje čini najuzvišenijim mjestom svjedočenja nade. Vas svećenici, posebno pozivam da se s obnovljenim zanosom vratite svojoj prvotnoj službi, dušobrižništvu. Budimo pastiri koji ne uzmiču pred zahtjevnošću svoje službe, nego ulaze s Kristom u tamu kako bi upalili svjetlo vječnosti. Svaka duša izgubljena našim nemarom bit će i naš gubitak pred Bogom.“

Prvo predavanje studijskog dana održao je doc. dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo o temi „Duhovnost i vjera kao niti vodilje dušobrižništva u zdravstvu". Uslijedila su predavanja "Dušobrižništvo u zdravstvu iz perspektive zdravstvenog djelatnika" koje je održao izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak te "Dušobrižništvo u zdravstvu iz perspektive bolničkog kapelana" koje je održao vlč. Ivica Zlodi, lic. theol.

Drugi blok predavanja započeo je temom "Aktualno stanje u pastoralu zdravstva u Republici Hrvatskoj: potreba za sustavnom 
integracijom" o čemu je govorila prof. dr. sc. Suzana Vuletić, te je nastavljen predavanjem prof. dr. sc. Marte Čivljak, "Formacija dušobrižnika u zdravstvu – prijedlog interdisciplinarnog programa Hrvatskog katoličkog sveučilišta".

U trećem bloku pozvano predavanje "Važnost i dobrobiti integracije duhovnosti i vjere u zdravstveni sustav – uloga Tima duhovne skrbi" održao je prof. dr. sc. Harold G. Koenig.

Posljednji dio studijskog dana ponudio je četiri različita panela u kojima su sudjelovali pastoralni i zdravstveni djelatnici, pacijenti i njihove obitelji, predstavnici udruga i zaklada, članovi akademske zajednice te nadležnih ministarstava te su promišljali i raspravljali o duhovnoj skrbi u zdravstvu.