Share
HKS-ovi sociolozi na okruglom stolu "Hrvatski identitet: od tradicije do suvremenosti" u Mostaru
U petak 14. studenoga 2025. u Mostaru održan je okrugli stol "Hrvatski identitet: od tradicije do suvremenosti" u sklopu obilježavanja 35. obljetnice obnove Napretka u Mostaru u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Glavna podružnica Mostar te uz suorganizaciju Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. sc. Gordan Črpić i izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić sa Sveučilišnog odjela za sociologiju HKS-a te članovi HKD-a Napredak Mostar dr. sc. Vesna Haluga i dr. sc. Anto Ivić, a moderatorica je bila Matea Topić Crnoja, univ. mag. oec., asistentica Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Predsjednik HKD Napretka- Glavna podružnica Mostar Miroslav Landeka podsjetio je da se ove godine obilježava 35 godina od Obnoviteljske skupštine Napretka u Mostaru, istaknuvši da je nakon prisilne zabrane 1949., podružnica od 1990. izrasla u jedno od središta kulturnog života grada te da ni u najtežim trenucima, uključujući pandemiju, nije prekidala svoj rad. U proteklih 35 godina mostarska podružnica rasla je i razvijala se – dodjeljivala stipendije, objavljivala knjige, organizirala tečajeve pjevanja i klavira, tečajeve engleskog jezika, crtanja za djecu i odrasle, copywritinga, te brojne koncerte, kazališne predstave, tribine i okrugle stolove.
Zahvalio je svima koji su tijekom ovih desetljeća pridonijeli radu podružnice, članovima, vodstvu, umjetnicima, stipendistima i brojnim suradnicima te Hrvatskom katoličkom sveučilištu iz Zagrebu, čija prisutnost danas povezuje Mostar i Zagreb mostom znanja i zajedništva.
Sudionici su raspravljali o povijesnim korijenima hrvatskog identiteta, njegovoj suvremenoj transformaciji te ulozi kulturne baštine, s posebnim naglaskom na tradicijske tetovaže Hrvatica katolkinja u BiH.
Dr. sc. Anto Ivić govorio je o kontinuitetu hrvatskog i katoličkog identiteta u BiH, naglasivši da je njegova opstojnost u osmanskom razdoblju očuvana zahvaljujući franjevcima Bosne Srebrene te pučkoj vjeri i zajedničkom životu katolika u ruralnim područjima.
Kao ključno razdoblje za oblikovanje modernog hrvatskog identiteta naveo je sredinu 19. stoljeća. „U to vrijeme, u kontekstu snažnih europskih političkih i kulturnih previranja, Hrvati, iako raspršeni u četiri države i dvanaest upravnih jedinica, osvješćuju pripadnost jednoj kulturi, jednom jeziku i jednome narodu. Taj proces, uz sve prethodne povijesne slojeve, stvara okvir hrvatske nacije u modernom smislu. Na koncu, povijest i kulturna baština ne moraju biti izvor podjela; naprotiv, mogu biti mostovi dijaloga“, poručio je dr. sc. Ivić.
Dr. sc. Vesna Haluga istaknula je obnovljeni interes za hrvatske tradicijske tetovaže sicanje, bocanje i križićanje, koje su, podsjetila je, jedinstvene u svjetskim razmjerima i prvotno su imale zaštitnu funkciju. „Ponosna što se, nakon više od stoljeća od istraživanja Ćire Truhelke, (hrvatskoga arheologa, povjesničara, etnografa i muzeologa, jedan od najvažnijih istraživača kulturne i povijesne baštine Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. stoljeća,) hrvatska tradicijska tetovaža, sicanje, bocanje, križićanje, pa i ono što se naziva znamenovanjem, ponovno sustavno proučava i napokon dobiva svoje mjesto u knjigama. Nadam se da je ovo tek prvi korak prema mojoj najvećoj želji: da jednog dana tradicijsko sicanje bude uvršteno na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva“, kazala je Haluga.
Izgledi, dodaje, za to postoje, kao što pokazuje primjer Bokeljske mornarice, ali zahtijeva zajednički rad institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Riječ je o jedinstvenoj tetovaži u svjetskim razmjerima, jedinoj koja je u doba osmanske okupacije imala zaštitnu, a kasnije i obredno - običajnu funkciju. Iako je praksa gotovo zamrla do 1960-ih, još uvijek postoje majstori spremni učiti i prenositi tradicijske tehnike, što je preduvjet za njezino buduće vrednovanje.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić tematizirala je odnos mladih i hrvatskog identiteta. Istaknula je da mlade karakteriziraju hibridni identiteti i ambivalencije, poput pada povjerenja u društvene institucije uz istodobno očekivanje da upravo one rješavaju ključne probleme, osobito u kontekstu visoko percipirane korupcije i jačanja autoritarnosti. Mladi su kreatori društvenih trendova, ali i skupina koja reflektira postojeće društvene podjele te se nalaze na razmeđu tradicije i suvremenosti, zaključila je pročelnica. Posebno je naglasila modu kao identitetski izraz, vidljivu kroz suvremene reinterpretacije hrvatske tradicije poput varijacija čipke i stiliziranih elemenata narodnih nošnji do motiva tradicionalnih tetovaža Hrvatica katolkinja, čime se uvodi novi pristup tradicijskim označiteljima hrvatskog identiteta koji nailazi na interes mladih.
Prof. dr. sc. Gordan Črpić predstavio je rezultate istraživanja vrijednosnih sustava u tridesetak europskih zemalja, upozorivši na visoku razinu religioznosti među Hrvatima, ali i snažan pad povjerenja u institucije i među samim građanima. „Danas možemo sagledati koliko su se tadašnje pretpostavke ostvarile i u kojem se smjeru razvija suvremeni europski, ali i hrvatski identitet. Kod Hrvata je osobito zanimljiva visoka razina religioznosti, bez znakova sekularizacije, te relativno stabilan vrijednosni sustav. No, zabrinjavajući su nalazi o kontinuiranom padu povjerenja u institucije i vrlo niskom povjerenju ljudi jednih u druge, što otežava funkcioniranje demokratskog sustava i povećava sklonost autoritarnosti. Religija pritom ostaje važan čimbenik povezivanja, jer okuplja zajednicu u vrijeme kada se društveni odnosi sve više raspadaju pod utjecajem individualizacije i društvenih mreža“, ocijenio je Črpić.
Kao pozitivan primjer hrvatske prepoznatljivosti naveo je hrvatsku nogometnu reprezentaciju, naglasivši da su zajedništvo i dobre prakse ključne za razvoj društva.
Zaključeno je kako hrvatski identitet ostaje dinamična poveznica povijesti, kulture i zajedništva, te da njegovo očuvanje zahtijeva suradnju institucija, akademske zajednice i civilnog društva.
Više iz drugih medija:
Hercegovina.info:
https://www.hercegovina.info/vijesti/mostar/maturanti-u-mostaru-imaju-priliku-upoznati-programe-hrvatskog-katolickog-sveucilista/247273/
Radiotelevizija Herceg-Bosne: https://rtv-hb.com/bosna-i-hercegovina/mostar-okrugli-stol-hrvatski-identitet-od-tradicije-do-suvremenosti
Scena.ba: https://scena.ba/hkd-napredak-mostar-okrugli-stol-hrvatski-identitet-od-tradicije-do-suvremenosti/
Hrvatski medijski servis: https://hms.ba/u-mostaru-odrzan-okrugli-stol-hrvatski-identitet-od-tradicije-do-suvremenosti/
Pogled.ba: https://pogled.ba/mostar-okrugli-stol-hrvatski-identitet-od-tradicije-do-suvremenosti/
Bljesak.info: https://bljesak.info/magazin/flash/tradicijsko-sicanje-kao-simbol-identiteta-zelja-nam-je-unesco-ova-lista/540229
Scena.ba: https://scena.ba/mostar-okrugli-stol-hrvatski-identitet-od-tradicije-do-suvremenosti/
Obični radio: https://obican.info/maturanti-u-mostaru-upoznali-studijske-programe-hrvatskog-katolickog-sveucilista-u-zagrebu/
