Sociolozi i doktorandi na znanstvenoj konferenciji o Željku Mardešiću

Povodom 20. obljetnice smrti Željka Mardešića (1933. - 2006.), istaknutoga hrvatskog sociologa i katoličkog intelektualca, 29. i 30. listopada 2026. u Splitu održana je znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Rascjep u svetome - rascjepi u društvu: Život i djelo Željka Mardešića“. Konferencija je održana u organizaciji Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te je okupila brojne domaće i međunarodne znanstvenike koji su raspravljali o aktualnosti Mardešićeve sociološke, religiološke i društvene misli. Konferenciji je nazočila supruga te članovi obitelji Željka Mardešića, kao i njegovi bliski dugogodišnji suradnici.  U sklopu konferencije održana je i sveta misa za pokojnog Željka Mardešića u studentskoj kapeli koju je predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić.

Na konferenciji su sudjelovali i djelatnici, doktorandi i vanjski suradnici Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, predstavljajući istraživanja koja obuhvaćaju različite aspekte Mardešićeva znanstvenog opusa.

Timsko izlaganje održali su asistentica Sveučilišnog odjela za sociologiju, dr. sc. Matea Dadić, i prorektor za organizaciju i poslovanje, prof. dr. sc. Gordan Črpić, pod naslovom „Premošćivanje rascjepa: koncilska obnova Željka Mardešića kao alternativa integrizmu i fundamentalizmu“. U izlaganju su razmatrali Mardešićevo razumijevanje koncilskog kršćanstva i dijaloga kao mogućih odgovora na suvremene napetosti između integrizma, fundamentalizma i moderniteta, naglašavajući važnost otvorenosti, povezivanja i dijaloga u suvremenom društvu.

Pročelnica Sveučilišnog odjela za sociologiju, izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, i doc. dr. sc. Damir Mravunac, zajedno s doktorandom sociologije Josipom Čunčićem, izložili su rad „Fenomen smrti kao sociološko zrcalo društvenih promjena“. Polazeći od Mardešićeve analize prijelaza iz tradicionalnog u moderno i postmoderno društvo, autori su fenomen smrti razmotrili kao važno sociološko polazište za razumijevanje promjena u odnosu prema tijelu, zajednici, svetome i svakodnevici. Posebno su istaknuti procesi medikalizacije, institucionalizacije i privatizacije smrti, kao i suvremene forme virtualizacije smrti i transhumanističkih nastojanja nadilaženja smrtnosti.

Asistentica i doktorandica Paula Zujić izložila je rad „Ženski katolički prostori religioznosti u suvremenom hrvatskom kontekstu“. U izlaganju se bavila suvremenim oblicima ženskoga katoličkog povezivanja i samoorganiziranja, analizirajući različite inicijative povezane s duhovnim rastom, zajedništvom, pripadnošću i iskustvima žena, oslanjajući se pritom na Mardešićeva promišljanja o novim crkvenim skupinama i zajednicama.

Izlaganja su održale i polaznice Doktorskog studija Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu: doktorandica Vlatka Linarić na temu „Institucionalne promjene i izazovi sinodalnosti u svjetlu sociologije religije Željka Mardešića“ te doktorandica Marina Bucić, koja je u timu s vanjskom suradnicom HKS-a, doc. dr. sc. Kristinom Vujicom, predstavila izlaganje na temu „Male (župske) zajednice na sinodalnom putu“.

Uz izlaganje, pročelnica Brstilo Lovrić sudjelovala je i kao moderatorica sesije posvećene mirotvorstvu, dijalogu i odgovornosti religija, a potom je na završnom zajedničkom panelu konferencije predstavila ključne teze i zaključke sesije.

Sudjelovanje djelatnika, doktoranada i suradnika Sveučilišnog odjela pridonijelo je predstavljanju njihovih istraživačkih interesa i znanstvenoga rada, ali i interdisciplinarnom promišljanju bogate Mardešićeve intelektualne ostavštine. Konferencija je ujedno otvorila prostor za raspravu o trajnoj aktualnosti njegovih promišljanja o religiji, modernosti, dijalogu, društvenim podjelama i odgovornosti pojedinca za zajednicu i suvremeno društvo.

Više o programu konferencije i sažecima izlaganja OVDJE.