Na HKS-u održan interdisciplinarni znanstveni skup "Katolička Crkva i sekularizam u Hrvatskoj i Europi"

Znanstveni skup Katolička Crkva i sekularizam u Hrvatskoj i Europi održan je u petak 6. prosinca 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u organizaciji HKS-a i Hrvatskog instituta za povijest. Skup je okupio više od 20 znanstvenika i 14 institucija iz Hrvatske i inozemstva s ciljem interdisciplinarne rasprave o složenim odnosima između Katoličke Crkve i sekularnog društva. 

Skup je otvoren pozdravnim govorima prof. dr. sc. Željka Tanjića, rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i prof. dr. sc. Miroslava Akmadže, ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest. 

Upozorivši na „pomutnju“ koja nastaje zbog njihovog nerazumijevanja, prvi panel Teološka i teorijska raščlamba započeo je izlaganjem prof. dr. sc. Stjepana Balobana o različitim tumačenjima pojmova sekularizam, sekularnost i sekularizacija u hrvatskom kontekstu. Izlaganje Kako živjeti bez vrhovne vrijednosti održao je dr. sc. Dan Đaković , ističući kako je čovjek istodobno političko i religiozno biće te da nijedna od tih dimenzija ne može biti isključena iz javnog djelovanja. O sekularizaciji kao društvenom konstruktu govorili su dr. sc. Vine Mihaljević i dr. sc. Stipe Tadić, dok su izv. prof. dr. sc. Davorka Topić Stipić i Mateja Topić Crnoja, mag. oec., istražile kompleksnost sekularizacije, oslanjajući se na radove Taylora, Casanove i Halika. Panel je pružio bogat temeljni konceptualni okvira za razumijevanje kompleksnosti sekularizma u kontekstu Katoličke Crkve.

Drugi panel fokusirao se na povijesne odnose Crkve, države i politike, pružajući uvid u kompleksne interakcije na različitim povijesnim razinama. Izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović predstavila je analizu kanonskih vizitacija u istočnoj Hrvatskoj, naglašavajući njihovu važnost za razumijevanje crkvenih i društvenih dinamika u tom dijelu zemlje. Dr. sc. Rudolf Barišić govorio je o ulozi franjevaca Bosne Srebrene u procesu desekularizacije, ističući njihov utjecaj na društvene i političke promjene. Tomislav Kardum predstavio je Mačekov stav prema Crkvi, osvjetljavajući političke izazove i dileme njegova vremena, dok je Marino Erceg, mag. comm., istražio odnos Crkve i vlasti u komunističkoj Jugoslaviji, naglašavajući strategije prilagodbe i otpora unutar represivnog sustava. Dr. sc. Jakov Žižić i Anamarija Maksimčuk, mag. comm., istražili su kako su stajališta Franje Tuđmana o kršćanskim vrijednostima oblikovala politiku HDZ-a prema Crkvi. Doc. dr. sc. Marián Sekerák analizirao je političke intervencije slovačke katoličke hijerarhije u pitanjima kao što su prava LGBTIQ zajednice, pro-life pokret i obrazovna politika.

Završni panel Crkva i sekularno društvo u suvremenom kontekstu bavio se aktualnim izazovima. Postavljajući hipoteze o utjecaju umjetne inteligencije na demokraciju i transformaciju religijskog, izv. prof. dr. sc. Ivica Šola osvrnuo se na dinamičan odnos između svjetovnog i sakralnog u digitalnom dobu, naglašavajući utjecaj tehnologije na duhovnost i vjersku praksu. Prof. dr. sc. Frane Staničić analizirao je pravne aspekte odnosa države i Crkve, s posebnim naglaskom na granice i međusobnu suradnju u sekularnom društvu. U suautorstvu s doc. dr. Lukom Šikićem, sveučilišne asistentice Hana Kilijan, mag. comm., i Veronika Novoselac, mag. hist et mag. comm., predstavile su analizu medijskog izvještavanja o susretima mladih katolika, dok je Jakov Blagojević, mag. hist., analizirao interpretaciju sekularizma u izvješćima pravobraniteljica. Željka Markić govorila je o fenomenu scapegoatinga Katoličke Crkve u medijima, a izv. prof. dr. sc. Boris Havel o međuodnosu Crkve, sekularnog svijeta i Izraela.

Skup je zaključen panel raspravom koja je pokazala da je riječ o složenoj temi koja zahtijeva pažljivu analizu povijesnih, pravnih, socioloških i teoloških aspekata, posebno u kontekstu suvremenih društvenih izazova.