Studijski program predviđa stjecanje temeljnih stručnih pravnih kompetencija i znanja koja se odnose na temeljne pravne discipline potrebne za stjecanje pravničkog zvanja i uspješno početno uključivanje u pravnička zanimanja, te kasnije za uspješno polaganje pravosudnog ispita. Temeljni kolegiji, odnosno pravne discipline kojima se stječu potrebna pravna znanja, jesu: Ustavno pravo, Obiteljsko pravo, Kazneno pravo, Kazneni postupak, Građansko pravo, Građansko parnično pravo, Upravno pravo, Radno pravo i Socijalno pravo, Trgovačko pravo i pravo društava, Financijsko i porezno pravo, Međunarodno privatno pravo, Osnove europskog javnog prava i Međunarodno pravo.
Osim stručno specifičnih znanja, studijskim se programom predviđa i stjecanje generičkih kompetencija. Svi kolegiji integriranog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Pravo smisleno su povezani i tako dodatno pospješuju napredovanje studenata kroz studij te postizanje svih predviđenih ishoda učenja.
Osigurana je odgovarajuća slijednost kolegija i jasno su definirani preduvjeti upisa za svaki pojedini kolegij. Naime, program studija Pravo organiziran je tako da je, pomoću sustavnog pristupa, osigurana odgovarajuća slijednost pojedinih kolegija. Studijski je program tako na početku studija usmjeren na opće i uvodne generičke discipline odnosno kolegije, te se na višim godinama postupno usmjerava prema temeljnim pozitivnopravnim disciplinama odnosno kolegijima. Specijaliziranje, ali i sagledavanje pozitivnog prava u širem društvenom kontekstu i njegovo povezivanje s drugim disciplinama, omogućeno je zatim kroz studijski program na završnim godinama studija, kroz postupno otvaranje mogućnosti izbora između sve većeg broja izbornih kolegija.
Studijski program omogućuje da se studenti tijekom studija upoznaju sa svim ključnim pravnim disciplinama odnosno granama prava. Tijekom izrade studijskog programa identificirane su ključne kompetencije koje su pravnicima potrebne za pravnu struku te je studijski program koncipiran tako da studenti razviju te kompetencije tijekom studija.
Nadalje, kako je pravosudni ispit preduvjet za obavljanje niza poslova u pravnoj struci (odvjetništva, javnog bilježništva, sudstva, državnog odvjetništva), u program studija Pravo na HKS-u uvršteni su, između ostalih, kao obvezni kolegiji svi oni kolegiji koji se polažu i na pravosudnom ispitu. Tako su, za razliku od usporedivih studijskih programa prava na ostalim sveučilištima odnosno pravnim fakultetima u Hrvatskoj, u program studija Pravo na HKS-u kao obvezni kolegiji uključeni Organizacija pravosuđa, Stečajno pravo i Ovršno pravo, budući da su i to dijelovi ispitnog sadržaja pravosudnog ispita. K tome, kroz jedan kolegij i jedan praktikum studenti stječu potrebne komunikacijske vještine te usvajaju pravno pisanje sudskih odluka i različitih podnesaka (žalbi, tužbi, prijedloga itd.) te nomotehničke vještine. Time je osigurano da studenti već tijekom studija steknu potrebne kompetencije u ključnim pravnim područjima odnosno stjecanje pravnih znanja i vještina potrebnih za rad u pravosuđu, ali i izvan pravosuđa gdje se ne traži položeni pravosudni ispit (npr. pravnik u tvrtkama, pravnik u javnoj upravi, u znanstvenim i nastavnim pravnim djelatnostima, diplomaciji i sl.). Osim toga, iz temeljnih pravnih područja predviđena je i praktična nastava u obliku pravnih praktikuma, organizirana dijelom kroz stručnu praksu na sudovima, državnim odvjetništvima, u odvjetničkim uredima, u javnobilježničkim uredima ili u tijelima državne uprave, te u europskim i drugim međunarodnim pravosudnim institucijama.
- Kolegiji, kompetencije i vještine
Studijski program sadrži više kolegija kojima se stječu generičke kompetencije. Dio je takvih kolegija obvezan, a dio je izborni. Među obveznim kolegijima kojima se stječu generičke kompetencije jesu: Uvod u pravo, Pravna povijest, Pravni izvori i metodologija pravnog istraživanja, Osnove komunikacijskih vještina u pravu, Etika pravne profesije, Osnove ekonomije za pravnike, Rimsko pravo, te praktikum Izrada pravnih akata , kao i strani jezik (engleski). Među izbornim kolegijima koji su usmjereni na stjecanje generičkih kompetencija su kolegiji: Ljudska prava i socijalna etika, Prava djeteta, Društvo i korupcija, Sociologija, Sociologija europskih integracija, itd. Osim toga, osmišljena je i skupina izbornih kolegija pod nazivom „Opće odnosno generičko područje“, pomoću kojih se pravo sagledava bilo u širem društvenom kontekstu (npr. Pravo i umjetna inteligencija, Pravo i demografija, Pravo i bioetika) ili u odnosu s drugim disciplinama (npr. Pravo i filozofija, Pravo i retorika), kao i povijesno orijentirani kolegiji poput Osnova statutarnog prava Dubrovnika i dalmatinskih gradova, čime su odnosni kolegiji usmjereni na doprinos općoj pravnoj kulturi i društvenoj problematici.
Vezano također uz generičke kompetencije, studenti će se upoznati s novim tehnologijama i IT sustavima koji se koriste u pravosuđu, a kojima se transformiraju načini rada u pojedinim znanstvenim disciplinama, uključujući i humanističke znanosti. Upoznat će i različite alate i metode za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe. Kroz predložene ishode učenja studenti će se upoznati s primjenom novih tehnologija u pravu, odnosno koristiti se saznanjima drugih znanstvenih disciplina koje nisu izravno povezane s humanističkim znanostima, nego s razvojem tehnologije. Današnje je društvo nezamislivo bez suvremenih tehnoloških dostignuća, te informacijskih i komunikacijskih (sa)znanja koja olakšavaju rad. Stoga će studenti usvojiti razne alate za prikupljanje, obradu, klasifikaciju te prezentaciju pravnih podataka i izvora. Osim toga, moderne tehnologije i digitalizacija sve se više koriste u pravosuđu, te je već sada profesionalnim korisnicima pravosudnog sustava zakonska obveza elektroničko komuniciranje sa sudovima i zemljišnoknjižnim odjelima. Kako bi se tijekom studija stekle potrebne kompetencije i vještine za korištenje suvremenih tehnologija u pravosuđu, u studijski program uključen je kolegij Organizacija pravosuđa koji sadržajno obuhvaća i takve teme, te izborni praktikum Digitalizacija u pravosuđu, kao i izborni kolegij Pravo i umjetna inteligencija.
Navedene generičke kompetencije čine, kroz kombinaciju sa stručno (pravno) specifičnim kompetencijama, osobito smislenim za usvajanje i razvoj vrhunskih radnih kompetencija budućih pravnika. To tim više što su sve kompetencije jasno prilagođene ishodima učenja, tj. generički ishodi učenja i generičke kompetencije koje će studente pripremiti na promjene koje nosi paradigma cjeloživotnoga učenja, kao što je povezivanje teorije s praksom, kreativnost i inovativnost.
- Prva godina
Prva godina studija sastoji se od uvodnih pravnih, povijesnih i ekonomskih kolegija, te početnih kolegija pozitivnog prava, kojima je cilj da zajedno pruže temelje za kontekst i okvire unutar kojih se pravo formira i razvija. Također, u zimskom semestru I. godine predviđen je kolegij Pravni izvori i metodologija pravnog istraživanja kojem je cilj omogućiti studentima uvod u znanstveno istraživanje u području prava te pisanje seminarskih i ostalih radova. Naglasak je ljetnog semestra I. godine studija na temeljima organizacije pravnog poretka države te njezinom funkcioniranju unutar Europske unije. Uvode se prvi pozitivnopravni predmeti: Ustavno pravo, Osnove europskog javnog prava te Ljudska prava.
Godina studija: I. – semestar: 1. (zimski)
KOLEGIJ
NOSITELJ*
P
V
S
ECTS
Uvod u pravo
prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić
50
0
30
8
Pravna povijest
prof. dr. sc. Ivica Miškulin
doc. dr. sc. Mirza Hebib
doc. dr. sc. Atila Čokolić
60
0
15
8
Osnove ekonomije za pravnike
doc. dr. sc. Petra Palić
50
0
20
6
Pravni izvori i metodologija pravnog istraživanja
prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić
doc. dr. sc. Luka Šikić
30
20
0
4
Engleski jezik I
dr. sc. Tihana Bagić
30
10
0
4
Godina studija: I. – semestar: 2. (ljetni)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Ustavno pravo
doc. dr. sc. Mato Palić
60
0
20
8
Osnove europskog javnog prava
doc. dr. sc. Kristian Turkalj
45
0
25
6
Rimsko pravo
doc. dr. sc. Mirza Hebib
45
0
15
6
Ljudska prava
izv. prof. dr. sc. Marijana Kompes
prof. dr. sc. Vesna Barić-Punda
dr. sc. Katarina Krasić
30
0
30
6
Engleski jezik II
dr. sc. Tihana Bagić
30
10
0
4
* Mentorstvo: Osim klasične nastave (predavanja, seminara i vježbi) na studiju Pravo važnu nastavnu ulogu imat će i mentorski rad sa studentima, individualno i u manjim skupinama. U svakome kolegiju predviđenom ovim studijskim programom osim predavanja, seminara i vježbi, studenti će imati i nastavne sate za rad s mentorom (nastavnikom u odnosnom kolegiju), i to onoliko mentorskih nastavnih sati koliko odnosni kolegij nosi ECTS bodova. To za cijeli studij čini ukupno dodatnih 300 nastavnih sati po studentu (tj. 30 sati po svakome semestru).
- Druga godina
Na drugoj godini studija, uvode se temeljni pozitivnopravni kolegiji s kojima će se najveći broj studenata susretati kroz svoju buduću pravnu praksu (kaznenopravni predmeti, Građansko pravo i Upravno pravo). Naglasak II. godine studija kao cjeline jest na kaznenopravnim disciplinama: materijalnom i procesnom kaznenom pravu, te prekršajnom pravu. Kako bi se osigurala slijednost programa, praktikumi se sinkronizirano izvode u semestru u kojem se održava teorijski dio nastave, a u cilju omogućavanja što cjelovitijeg uvida studenata kako u teoretska tako i u praktična pitanja konkretnog pravnog područja. Tako je Pravni praktikum iz upravnog prava (P1) u zimskom semestru usklađen s izvođenjem kolegija Upravnog prava, a Pravni praktikum iz kaznenog prava (P2) slijedi nakon kolegija Kaznenog prava I, te se izvodi istovremeno s nastavom iz Kaznenog postupka i Prekršajnog prava, pri čemu su tematske cjeline teoretske nastave i praktičnih uvida međusobno usklađene. U ljetnom semestru uvodi se prvi kolegij iz građanskopravne materije: Građansko pravo I – Opći dio i obvezno pravo. U četiri semestra prve dvije godine studija studenti također upisuju strani jezik (engleski) za pravnike kao obvezni kolegij.
Godina studija: II. – semestar: 3. (zimski)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
izv. prof. dr. sc. Dijana Gracin
doc. dr. sc. Zdenko Konjić
85
0
15
10
Upravno pravo
dr. sc. Ivan Malenica
50
0
30
8
Osnove komunikacijskih vještina u pravu
izv. prof. dr. sc. Filip Galović
Jadranka Travaš, sutkinja Županijskoga suda
Josip Turkalj, sudac Vrhovnoga suda RH
30
20
20
4
Pravni praktikum iz upravnog prava – P1
dr. sc. Ivan Malenica
10
50
0
6
Engleski jezik III
dr. sc. Tihana Bagić
20
10
0
2
Godina studija: II. – semestar: 4. (ljetni)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Građansko pravo I. – Opći dio i obvezno pravo
prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper
75
0
30
10
doc. dr. sc. Zdenko Konjić
doc. dr. sc. Gregori Graovac
Ana Garačić, sutkinja Vrhovnoga suda RH
50
0
30
8
Prekršajno pravo
izv. prof. dr. sc. Dijana Gracin
30
0
15
4
Pravni praktikum iz kaznenog prava I. – P2
10
50
0
6
Engleski jezik IV
dr. sc. Tihana Bagić
20
10
0
2
- Treća godina
Na trećoj godini studija nastavljaju se temeljne pravne discipline odnosno kolegiji pozitivnog prava, s naglaskom na građansko (materijalno i parnično) pravo kao drugu ključnu nastavnu cjelinu pozitivnog prava, uz kaznenopravnu koja počinje na drugoj godini. K tome se na trećoj godini studija uvodi i kolegij Ovršno pravo. Brojnost slučajeva ovrha u hrvatskom društvu, dakle akutnih ali i kroničnih pitanja iz područja ovršnog prava, zahtijeva da budući pravnici budu temeljito upoznati s odnosnim pravnim i društvenim pitanjima koja se inače, na većini ostalih sveučilišnih studija prava u Hrvatskoj, uglavnom zanemaruju i stoga ih se ne izvodi u sklopu obveznog nastavnog plana. Obuhvatnost građanskopravnog područja zahtijevala je da se ono podjeli na više kolegija: Građansko pravo I., u sastavu kojeg su opći dio i obvezno pravo, te Građansko pravo II., u sastavu kojeg su stvarno i nasljedno pravo, a k tome i kolegiji Građansko parnično pravo te Ovršno pravo. U ljetnom semestru treće godine slijedi praktikum iz Građanskog prava I (P3), te se nadovezuje odnosno usklađen je s građanskopravnim kolegijima treće godine studija. Također, na III. godinu uvršteni su međusobno povezani kolegiji Radno pravo i Pravo socijalne sigurnosti. Temeljni kolegiji na III. godini studija su također, u zimskom semestru, Obiteljsko pravo koje je osobito važno s obzirom na obitelj kao temelj hrvatskog društva i važan oslonac njegova identiteta; te, u ljetnom semestru, Međunarodno pravo, dobro poznavanje kojeg je osobito važno za manje zemlje poput Hrvatske. Počevši s trećom godinom studija, uvode se i prvi izborni kolegiji (na III. godini samo po jedan u svakom semestru), a koji se biraju iz nekoliko pravnih područja komplementarnih skupina kolegija, kao i onih koji se nadovezuju na znanja stečena u prethodnim semestrima, odnosno u prve dvije godine studija.
Godina studija: III. – semestar: 5. (zimski)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
70
0
35
10
Obiteljsko pravo
prof. dr. sc. Nenad Hlača
50
0
20
6
Radno pravo
prof. dr. sc. Mario Vinković
50
0
20
6
Pravo socijalne sigurnosti
prof. dr. sc. Mario Vinković
30
0
15
4
Izborni kolegij I.
40
0
0
4
Godina studija: III. – semestar: 6. (ljetni)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Građansko pravo II. – Stvarno i nasljedno pravo
prof. dr. sc. Ante Perkušić
60
10
30
8
Međunarodno pravo
60
0
20
8
Ovršno pravo
dr. sc. Ivan Malenica
30
0
15
4
Pravni praktikum iz građanskog prava – P3
prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper
10
50
0
6
Izborni kolegij II.
40
0
0
4
Na trećoj godini student upisuje dva izborna kolegija iz sljedećih grupa kolegija:
- Izborni kolegiji iz kaznenopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz javnopravnoga i statusnopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz međunarodnopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz crkvenopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz općega, odnosno generičkoga područja.
- Četvrta godina
Na četvrtoj godini studija naglasak je na specijaliziranijim kolegijima poput Trgovačkog prava i prava društava, Financijskog i poreznog prava, Stečajnog prava, Europskog tržišnog prava, te Osnova kanonskog prava. Kolegij Osnove kanonskog prava se, kao obvezni, ne izvodi na ostalim sveučilišnim studijima prava u Hrvatskoj, a što ovaj program HKS-a čini drugačijim u odnosu na ostale studijske programe, posebice kada se uzme u obzir dugotrajna nedostatnost pravnika s kompetencijama kanonskog prava. Nadalje, kao dio priprema za pravosudni ispit, u ljetnom semestru IV. godine izvodi se kolegij Organizacija pravosuđa koji se sastoji od tri tematske cijeline: institucionalnopravnog okvira organizacije pravosuđa, pravosudne profesije i digitalizacije u pravosuđu. Na taj kolegij nadovezuje se i kolegij Etika pravne profesije. Osim toga, nastavlja se jačanje izbornosti studijskog programa na višim godinama studija, pa se tako počevši od IV. godine studentima postupno omogućuje izbor većeg broja izbornih kolegija.
Godina studija: IV. – semestar: 7. (zimski)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Trgovačko pravo i pravo društava
60
10
30
10
Osnove kanonskog prava
prof. dr. sc. Josip Šalković
izv. prof. dr. sc. Lucija Boljat
45
0
20
6
prof. dr. sc. Renata Perić
doc. dr. sc. Petra Palić
dr. sc. Ivan Reiner
45
0
15
6
Stečajno pravo
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
30
0
15
4
Izborni kolegij III. ili (izborni)
Pravni praktikum**
40
0
0
4
Godina studija: IV. – semestar: 8. (ljetni)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
doc. dr. sc. Kristian Turkalj
45
30
15
8
Europsko tržišno pravo
doc. dr. sc. Tomislav Sokol
45
0
20
6
Etika pravne profesije
doc. dr. sc. Odilon Singbo
Josip Turkalj, sudac Vrhovnoga suda RHMario Janković, odvjetnik
Hana Hoblaj, javna bilježnica
30
0
15
4
Pravni praktikum: Izrada pravnih akata – P4
izv. prof. dr. sc. Filip Galović
Jadranka Travaš, sutkinja Županijskoga suda
Josip Turkalj, sudac Vrhovnoga suda RH
Ana Garačić, sutkinja Vrhovnoga suda RH
0
45
10
4
Izborni kolegij IV.
40
0
0
4
Izborni kolegij V.
40
0
0
4
Na četvrtoj godini student upisuje izborne kolegije iz sljedećih grupa kolegija:
- Izborni kolegiji iz kaznenopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz građanskopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz trgovačkoga i financijskopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz javnopravnoga i statusnopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz međunarodnopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz crkvenopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz općega, odnosno generičkoga područja.
** Umjesto jednoga izbornoga kolegija moguće je upisati izborni pravni praktikum
- Peta godina
Peta godina studija osmišljena je na način da omogući studentima sudjelovanje u programima kratkoročne mobilnosti i/ili mobilnosti u svrhu stjecanja kvalifikacije na drugim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu (degree mobility). Također, u zimskom semestru V. godine studenti sukladno svojim interesima biraju dva izborna kolegija i k tome još jedan izborni praktikum, pri čemu mogu birati između četiri područja prava, i to: kaznenopravnog, građanskopravog, trgovačkopravnog ili međunarodnopravog područja. Do ljetnog semestra V. godine studija, student je u potpunosti osposobljen za izradu diplomskog rada iz bilo kojeg pravnog područja ili usmjerenja i na bilo koju od ponuđenih tema u sklopu pravnih disciplina. U svojim budućim pravničkim zvanjima studenti će se susretati s raznovrsnim pravnim pitanjima. Smisao studija jest da studente, sada već skoro gotove pravnike, osposobi za uspješno rješavanje svakog od njih, a ujedno da im pomogne u produbljivanju znanja u području ili područjima prava za koje pokazuju veći interes te da im studij prava na HKS-u na taj način bude pouzdan putokaz u pravničkoj budućnosti.
Godina studija: V. – semestar: 9. (zimski)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Međunarodno privatno pravo*
80
0
30
10
Pravni praktikum iz europskog prava – P5 *
doc. dr. sc. Kristian Turkalj
mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskoga suda
10
50
0
6
Izborni kolegij VI.
40
0
0
4
Izborni kolegij VII.
40
0
0
4
Pravni praktikum (izborni) – P6
10
50
0
6
Godina studija: V. – semestar: 10. (ljetni)
KOLEGIJ
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
Istraživački pravni seminar i izrada diplomskog rada*** Nastavnici nositelji kolegija/mentor
0
120
120
30
Na petoj godini (9. semestar) student upisuje dva izborna kolegija iz sljedećih grupa kolegija:
- Izborni kolegiji iz građanskopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz trgovačkoga i financijskopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz međunarodnopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz crkvenopravnoga područja;
- Izborni kolegiji iz općega, odnosno generičkoga područja.Na petoj godini (9. semester) student upisuje jedan pravni praktikum prema izboru sa sljedećega popisa:
- Pravni praktikum iz kaznenog prava II – prof. dr. sc. Damir Primorac, doc. dr. sc. Zdenko Konjić, doc. dr. sc. Gregori Graovac;
- Pravni praktikum iz građanskog prava II – prof. dr. sc. Ante Perkušić, prof. dr. sc. Mario Vinković, mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, prof. dr. sc. Nenad Hlača, doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, dr. sc. Ivan Malenica;
- Pravni praktikum iz trgovačkog prava – doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, dr. sc. Morana Derenčinović Ruk;
- Pravni praktikum iz međunarodnog prava* – prof. dr. sc. Davor Vidas;
- Praktikum iz digitalizacije u pravosuđu – doc. dr. sc. Kristian Turkalj, mr. sc. Dražen Penzar.
*** U desetome semestru studenti biraju temu pravnoga istraživanja u okviru kolegija odslušanih u prethodnih devet semestara te u sklopu toga upisuju istraživački seminar i diplomski rad.
- Sustav izbornih kolegija
Sustav izbornih kolegija omogućuje studentima dodatno profiliranje u nekom ili nekim pravnim područjima. Izborni kolegiji biraju se iz šest ključnih pravnih područja. To su: 1) kaznenopravno područje, 2) građanskopravno područje, 3) trgovačko i financijskopravno područje, 4) javnopravno i statusnopravno područje, 5) međunarodnopravno područje, te 6) crkvenopravno područje. Studijski program predviđa k tome i sedmo područje izbornih kolegija, koje nije vezano uz neku pravnu disciplinu, nego je opće odnosno generičko.
Veći broj kolegija nema preduvjete za upis, što je razvidno iz silabusa svakog pojedinog kolegija. Za neke izborne kolegije i pravne praktikume predviđen je, međutim, preduvjet za njihov upis. Tako je, npr., za izborni Pravni praktikum – Kazneno pravo II. preduvjet upisa položen ispit iz Kaznenog prava I. i II., Kaznenog procesnog prava, te Pravni praktikum – Kazneno pravo I. Za izborni Pravni praktikum – Građansko pravo II. preduvjet je položeni ispit iz Građanskog prava I. i II., Građanskog procesnog prava te Pravnog praktikuma – Građansko pravo I. Nadalje, za izborni kolegij iz Kaznenog prava II. uvjet za upis jest položeni ispit iz kolegija materijalnog i procesnog prava iz istog područja, a za izborne kolegije Međunarodno pravo mora, Međunarodno humanitarno pravo, Diplomatsko i konzularno pravo, Pravo međunarodnih organizacija, Rješavanje sporova u međunarodnom pravu, te za Klimatske promjene i međunarodno pravo kao i za izborni Pravni praktikum – Međunarodno pravo, preduvjet upisa je položen ispit iz obveznog kolegija Međunarodno pravo.