Tematska područja

• suočavanje i prilagodba pojedinca i zajednica u društvenim promjenama i krizama (npr. rat, izbjeglištvo, migracije, ekonomske krize, pandemija)
• iskustva i odgovori pojedinca i zajednica na globalne i društvene promjene (npr. klimatske promjene, digitalna transformacija, ekonomske poteškoće i siromaštvo)
• rizični i zaštiti čimbenici za prilagodbu pojedinca na nove i promjenjive okolnosti i uvjete života
• biološki odgovor, tjelesno zdravlje i dobrobit u stresnim i promjenjivim životnim okolnostima
• stresni i traumatski događaji kao prilika za osobni razvoj i posttraumatski rast
• razvoj bolesti i psihopatologije u stresnim događajima i promijenjenim okolnostima i uvjetima života
• prevencija negativnih ishoda uslijed promijenjenih životnih okolnosti
• psihološko zdravlje i dobrobit pri suočavanju s nenormativnim životnim događajima u različitim razdobljima života
• prilagodba ranjivih skupina na nove i promijenjene okolnosti i uvjete života
• suočavanje i prilagodba na promjene u obiteljskom kontekstu
• prilagodba pojedinca i zajednica na promjene u obrazovanju i svijetu rada
• savjetodavni i psihoterapijski rad te poticanje dobrobiti i otpornosti pri suočavanju s promjenama
• uloga stručnjaka za psihološko zdravlje u promicanju dobrobiti i otpornosti pojedinca i zajednice
• upravljanje pojedincima, grupama i institucijama tijekom prilagodbe na nove i promjenjive životne okolnosti
• uloga multidisciplinarne, međusektorske suradnje, suradnje stručnjaka i lokalne zajednice u prilagodbi na društvene promjene
• prikazi i percepcija društvenih promjena i novih uvjeta života u medijima
• ostale teme

Pozvani predavači

Alessandro Antonietti

profesor psihologije i dekan Fakulteta za psihologiju na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Milanu, Italija

Kognitivna fleksibilnost: ključna vještina za suočavanje s promjenama

Sažetak
Za uspješno upravljanje promjenama u vanjskom svijetu potrebni su otvoreni, dinamični i prilagodljivi umovi. Upravo se zbog toga čini da je kognitivna fleksibilnost ključna sposobnost koja pojedincima omogućuje prilagodbu u novim situacijama te preobrazbu okoline i sebe. U ovom radu bit će istaknute značajke kognitivne fleksibilnosti, zamišljene kao mješavina divergentnih, kreativnih konvergentnih te analitičkih procesa. Isto tako, prikazat će se neki primjeri koji naglašavaju ulogu kognitivne fleksibilnosti u suočavanju s izazovima povezanima s pandemijom COVID-19. Naposlijetku, bit će opisani načini za poboljšanje kognitivne fleksibilnosti, kako kod djece, tako i kod starijih osoba.

Kratki životopis

Alessandro Antonietti profesor je psihologije i dekan Fakulteta za psihologiju na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Milanu, Italija. Njegovi interesi odnose se na učenje i kognitivne procese, s fokusom na kreativnost, rješavanje problema i donošenje odluka. Osmislio je alate za procjenu i programe obuke kako bi poboljšao meke i karakterne vještine tijekom cijelog života.

Prof. Giovanni A. Travaglino, PhD

Institute for the Study of Power, Crime, and Society | Department of Law & Criminology, Royal Holloway, University of London

How Organized Criminal Groups Impact Societies: Secret Power, Illegal Governance and Civic Relationships

Sažetak
Organized criminal groups have a significant global impact on public security and the economy. More recently, empirical research has started assessing the socio-psychological correlates of criminal groups’ political influence. Criminal groups are capable of undermining governments’ prerogatives. They can replace the state in offering protection, affirming norms, and managing relationships and exchanges within communities. How do these groups gain the legitimacy necessary to engage in such activities? In this talk, I will discuss the idea that organized criminal groups can be conceived as a source of social order alternative to that of the state. I will explore evidence concerning the psychological underpinning that enables these groups to exert power and authority over communities. First, I will introduce a novel theoretical framework – Intracultural Appropriation Theory (ICAT) – that illustrates how criminal groups can gain legitimacy within the community by analysing the role of social identities, cultural values, and ideologies. I will present data from studies conducted in Sicily and Campania, two southern Italian regions strongly affected by mafia groups that demonstrate some of ICAT’s propositions. Next, I will present a novel empirical study of 83 nationally representative samples and more than 120,000 participants. Findings from this study show that, in societies where criminal groups have more influence, the relationship between individuals’ trust in institutions and the endorsement of standards of civic honesty is weaker or even negative. This evidence is consistent with the notion that criminal groups have the power to erode institutions’ reliability as moral referents. Finally, I will discuss directions for future work. Investigating the psychological bases of criminal political power can shed light on how authorities influence people in contexts characterised by multiple powerholders and complex webs of influence.

Kratki životopis

Giovanni A. Travaglino is Professor of Social Psychology and Criminology in the Department of Law and Criminology at Royal Holloway, University of London. Previously, he held faculty positions in Applied Psychology (The Chinese University of Hong Kong, SZ) and Social Psychology (University of Kent). He is currently the Director of the Institute for the Study of Power, Crime, and Society and the Principal Investigator for the 2021 European Research Council (ERC) StG project “Secret Power”. The ERC project uses cutting-edge quantitative methods to investigate how criminal groups may express political power and control territories in Italy, the United Kingdom, and Japan. His interdisciplinary research interests span topics such as communities’ appraisals of criminal governance, political violence, collective action and the psychological bases of group deviance. Professor Travaglino is the chief editor of Contention with Dr Benjamin Abrams.

Prof. dr. sc. Evangelia Demerouti

Tehnološko sveučilište u Eindhovenu

Učinkovit rad na daljinu

Sažetak
Suvremeni način rada i života promijenio je naše razumijevanje i doživljaj ravnoteže poslovnog i privatnog života. Danas tehnologija omogućuje rad osobama s bilo kojeg mjesta i neprestanu zaokupljenost poslom putem pametnog telefona, zbog čega je veza između oporavka te odnosa usklađenosti poslovnog i privatnog života imperativ. Pojedinci su potaknuti na uključivanje i proaktivno organiziranje smislenih aktivnosti za sebe, pritom odlučujući gdje i kako ih izvršiti tako da postignu osobne ciljeve kao i rezultate u različitim životnim domenama, uključujući osobni život. Upravo zato su karakteristike i učinak na poslu, obitelji i osobnom životu usko povezani fenomeni, što je postalo još raširenije tijekom i nakon pandemije COVID-19. Mjere COVID-19 dovele su do kolektivnog rada na daljinu koji zaposlenike stavlja u izazov samoupravljanja radnim i neradnim vremenom. Postavlja se pitanje kako im možemo pomoći da poboljšaju svoje strategije samoupravljanja kada rade od kuće? Polazeći od teorije samoregulacije i teorije resursa koja zahtijeva posao, predlaže se da bi strategije prepoznavanja, tj. emocionalne inteligencije i regulacije vanjskih i unutarnjih zahtjeva i resursa, tj. kreiranje posla, oporavak i upravljanje poslovnim i privatnim životom, poboljšale dobrobit te učinak zaposlenika tijekom rada na daljinu. Tijekom prezentacije raspravljat će se o dokazima o učinkovitim strategijama rada na daljinu, kao i o načinima promicanja tih strategija.

Kratki životopis

Evangelia Demerouti redovita je profesorica psihologije rada i organizacije na Tehnološkom sveučilištu u Eindhovenu. Od 2015. godine istaknuta je gostujuća profesorica na Sveučilištu u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, a od 2017. godine glavna je direktorica za raznolikost na Tehnološkom sveučilištu u Eindhovenu. Njezino je istraživanje usredotočeno na procese koji omogućavaju učinak, uključujući učinke radnih karakteristika, pojedinačne poslovne strategije uključujući kreiranje posla i donošenje odluka, dobrobit na poslu i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Objavila je preko 250 domaćih i međunarodnih radova i poglavlja u knjigama na tu temu. Godine 2021. bila je rangirana na 573. mjestu najcitiranijih istraživača na međunarodnoj razini  i u različitim disciplinama (https://elsevier.digitalcommonsdata.com/datasets/btchxktzyw/3), kao i među 50 najboljih (na 32. mjestu) najutjecajnijih istraživača diljem svijeta u upravljanju i poslovanju (https://harzing.com/blog/2021/11/top-50-academics-in-business-management-worldwide-new-2021-ranking). Često je pozivana kao glavni govornik na europskim i međunarodnim kongresima, a Europska akademija psihologije zdravlja na radu dodijelila joj je doživotnu stipendiju. Trenutačno je suradnica urednice časopisa Journal of Occupational Health Psychology i članica uredničkog odbora u nekoliko visoko utjecajnih časopisa u svojoj disciplini.

Majda Rijavec

Učiteljski fakultet, Zagreb

Pozitivna psihologija u vrijeme krize

Sažetak
Globalni problemi, kao što su pandemija Covid-a 19, potresi, vremenske katastrofe te političke i ekonomske krize izazivaju intenzivne negativne emocije s kojima se mnogi teško nose. U vrijeme kriza istraživanja su uglavnom usmjerena na negativne posljedice kako na pojedince tako i na institucije, a malo se istražuje potencijal takvih situacija za pozitivni rast. Drugi val pozitivne psihologije (PP) ukazuje na to da negativna stanja i emocije mogu dovesti do pozitivne transformacije i kod pojedinca i kod grupa, ali ona se neće dogoditi sama od sebe.

Na individualnoj razini takvoj transformaciji mogu pomoći različite pozitivne intervencije razvijene u okviru PP koje ne samo što smanjuju stres nego omogućuju ljudima i pozitivnu promjenu te posttraumatski rast. Vjerojatnost da dođe do pozitivne transformacije veća je kod institucijskih pozitivnih intervencija koje su usmjerene na obitelj, škole i radne organizacije. Takve intervencije izgrađuju kolektivnu dobrobiti i kolektivni posttraumatski rast. Nedavno se pojavio i pojam suradničke pozitivne psihologije koja istražuje mehanizme koji vode od prepoznavanja kolektivnih problema u krizi do održive dobrobiti. Ključni principi suradničke PP uključuju solidarnost, osnaživanje i timski rad.

Ključne riječi: dobrobit, kriza, pozitivna psihologija, pozitivne intervencije, posttraumatski rast

Kratki životopis

Majda Rijavec je psihologinja, profesorica emerita na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se područjem edukacijske i pozitivne psihologije. (Ko)autorica je 50 knjiga, 14 poglavlja u knjigama, 100 znanstvenih radova, te oko 400 znanstveno-popularnih i stručnih članaka. Održala je više od 200 pozvanih predavanja, seminara i radionica, te sudjelovala u brojnim radio i TV-emisijama.

Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva „Ramiro Bujas“ za dostignuća u popularizaciji psihologijske znanosti, Godišnje državne nagrade za znanost za popularizaciju i promidžbu znanosti u području društvenih znanosti, te nagrade „Zoran Bujas“ za psihologijsku knjigu godine.

Jedna je od osnivačica i predsjednica Hrvatske mreže pozitivne psihologije te predstavnica Hrvatske u Europskoj mreži pozitivne psihologije.

Program

Cjeloviti program 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta možete pronaći ovdje.

Knjiga sažetaka

Knjigu možete pronaći ovdje.

Oblici sudjelovanja

Program skupa obuhvaća prikaz znanstvenih i stručnih radova iz svih područja psihologije i srodnih znanosti u okviru teme Promjenjive životne okolnosti – prilika za rast pojedinca i zajednice.

 

Mogući oblici sudjelovanja su:

• usmeno izlaganje
• poster izlaganje
• simpozij
• radionica
• okrugli stol

Napomena: Moguće je prijaviti sažetke radova na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

Usmeno izlaganje

Izlaganje pojedinačnog rada u predviđenom trajanju do 10 minuta, nakon kojeg slijedi rasprava u trajanju od 5 minuta. Prijava sažetka usmenog izlaganja mora uključivati ime i prezime te naziv institucije ili institucija autora, naslov izlaganja, opis istraživačkih problema, metodologije rada, dobivenih rezultata i zaključaka (do 300 riječi, što ne uključuje naslov rada, ime autora i naziv institucije).

Poster izlaganje

Prikaz pojedinačnog rada u obliku postera veličine B1 (100 cm visina x 70 cm širina). Prijava sažetka poster izlaganja mora uključivati ime i prezime te naziv institucije ili institucija autora, naslov izlaganja, opis istraživačkih problema, metodologije rada, dobivenih rezultata i zaključaka (do 300 riječi, što ne uključuje naslov rada, ime autora i naziv institucije).

Simpozij

Integrirani skup prezentacija pojedinačnih radova različitih autora koji se bave zajedničkom temom pod organizacijom voditelja simpozija. Simpozij treba imati najmanje 4 izlaganja uz završni ekspertni usmeni osvrt diskutanta po vlastitom izboru ili 5 izlaganja bez završnog osvrta. Predviđeno trajanje simpozija je do 120 minuta, uz vremensko ograničenje pojedinačnih izlaganja na 15 minuta, pri čemu je potrebno ostaviti minimalno 15 minuta za završnu raspravu. U sažetku simpozija, koji prijavljuje voditelj simpozija, potrebno je obrazložiti njegovu središnju ideju uz navođenje imena diskutanta (do 300 riječi). Sažetke pojedinačnih radova također prijavljuje voditelj simpozija. Sažetci pojedinačnih radova izrađuju se prema uputama za usmena izlaganja. Svi sudionici simpozija trebaju se samostalno registrirati.

 Radionica

Primjena praktičnih aktivnosti s ciljem povećanja znanja i vještina prijavljenih sudionika koju organizira jedan ili više voditelja u trajanju do 90 minuta. U prijavi sažetka radionice potrebno je ukratko opisati tematski okvir, svrhu, cilj, ishode radionice (do 300 riječi) te navesti naziv i predviđeno trajanje radionice, ciljanu skupinu kojoj je radionica namijenjena i, ako je potrebno, ograničenje broja sudionika.

 Okrugli stol

Rasprava o relevantnoj stručnoj i/ili znanstveno-istraživačkoj temi čija je primarna svrha razmjena teorijskih, stručnih i metodoloških ideja, spoznaja i mišljenja. Organizira ju i vodi prijavljeni moderator koji priprema niz pitanja za raspravu s minimalno 4 sudionika po vlastitome izboru. Predviđeno vrijeme trajanja okruglog stola je do 90 minuta, pri čemu je vrijeme za središnju raspravu sudionika okruglog stola ograničeno na 60 minuta, uz dodatnih 30 minuta za raspravu i odgovore na pitanja publike. Prijava sažetka okruglog stola mora uključivati kratki opis relevantnosti teme te 3 do 5 središnjih pitanja o kojima će se raspravljati (do 300 riječi). Prilikom prijave potrebno je navesti podatke o sudionicima okruglog stola (ime i prezime, institucija, e-mail adresa).

Napomena:

Rokove za prijavu sažetaka možete provjeriti ovdje. Programski odbor recenzirat će prijavljene radove i donijeti odluku o njihovu prihvaćanju za izlaganje na skupu. Obavijest autorima o prihvaćanju rada bit će poslana do 25. 10. 2023. Knjigu sažetaka moći ćete preuzeti kao cjeloviti .pdf dokument nakon objave programa.

Izlagači svoje prezentacije trebaju ponijeti sa sobom i presnimiti na računala u prostoriji gdje se održava izlaganje najkasnije 10 minuta prije početka sekcije. Materijale za postavljanje poster izlaganja osigurat će organizatori skupa, a izlagači trebaju donijeti isprintane postere u zadanoj veličini (veličina B1: 100 cm visina x 70 cm širina).

Prijava izlaganja

Opće upute za prijavu sažetaka

Programski odbor poziva Vas da svoje znanstvene i stručne radove iz svih područja psihologije, srodnih i drugih znanosti u okviru teme Promjenjive životne okolnosti – prilika za rast pojedinca i zajednice prijavite između 15. svibnja i 22. listopada 2023. godine. Prijave se zaprimaju isključivo putem online obrasca za prijavu. Prijave zaprimljene drugim putem ili nakon roka za prijavu, kao i prijave koje nisu izrađene u skladu s ovim uputama, neće biti razmatrane.

Moguće je prijaviti sažetke radova na engleskom i hrvatskom jeziku. S obzirom da je skup međunarodnog karaktera, molimo sudionike da svoje radove u što većem broju prijave i izlažu na engleskom jeziku kako bismo i našim gostima iz drugih jezičnih područja omogućili sudjelovanje u svim aktivnostima. Sažetke koji jezično odstupaju od standarda odabranoga jezika, Programski odbor neće razmatrati. Sudionici čija je prijava prihvaćena dužni su se pravovremeno registrirati kako bi njihova aktivnost bila uključena u program skupa i knjigu sažetaka.
Obavijest autorima o prihvaćanju rada bit će poslana do 25. listopada 2023. godine.
Knjigu sažetaka moći ćete preuzeti kao cjeloviti PDF dokument nakon objave programa.

Program 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa obuhvatit će, prije svega, izvorna znanstvena i stručna izlaganja te druge aktivnosti (npr. simpozije, radionice, okrugle stolove) koje se odnose na promjenjive životne okolnosti kao priliku za rast pojedinca i zajednice. To, međutim, ne isključuje mogućnost prijave izlaganja i drugih aktivnosti koje su izvan okvira središnje teme i bave se drugim temama važnim za psihičko zdravlje djece i odraslih te različite krizne situacije kroz sva životna razdoblja.

Prilikom prijave sudjelovanja u online obrascu potrebno je naznačiti oblik sudjelovanja. Pojedini oblici sudjelovanja detaljnije su opisani ovdje.
Neovisno o odabranom obliku sudjelovanja, autori se trebaju pobrinuti o sljedećem:

• Prijava mora sadržavati naslov rada, autora/autore, pripadajuće institucije, autora za kontakt i izlagača, sažetak i ključne riječi.
• Naslov rada može sadržavati najviše 150 znakova uključujući razmake. Sažetak može sadržavati najviše 300 riječi. Uz sažetak, potrebno je navesti od 3 do 5 ključnih riječi.
• Sažetak treba sadržavati najvažnije informacije te biti strukturiran sa sljedećim odjeljcima: uvod, cilj, metoda, rezultati i zaključak. Referenciranje treba izbjegavati, osim ako je neophodno. Ako se koriste kratice, puni naziv treba biti naveden prvi put kad se spominje. Preporuča se navoditi što manje statističkih pokazatelja, a više opisno navesti rezultate.
• Autori su odgovorni za točnost svih navoda u prijavljenom sažetku. Ispravke nakon prijave sažetka neće biti moguće.
• Prilikom prijave potrebno je paziti da postupak prikupljanja podataka i njihove analize bude u cijelosti završen te da isti rezultati nisu drugdje predstavljeni niti objavljeni. U protivnom, Programski odbor neće razmatrati prijavu.
• U slučaju spriječenosti sudjelovanja na skupu, od autora čija je aktivnost prihvaćena i uključena u program očekuje se da o tome na vrijeme obavijesti Programski odbor. Ako se radi o osobi koja predstavlja suautorski rad, potrebno je obavijestiti Programski odbor o tome tko će od prijavljenih suautora predstaviti rad. Druge zamjene izlagača i naknadne izmjene prijavljenih aktivnosti nisu moguće.

Bodovanje

Skup će biti prijavljen sljedećim komorama: Hrvatska psihološka komora, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora fizioterapeuta i drugima prema potrebi.

Skup će biti prijavljen i Agenciji za odgoj i obrazovanje kako bi ga uvrstila u Katalog stručnih usavršavanja za stručne suradnike psihologe koji rade u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

Više informacija uskoro.

Smještaj u blizini Hrvatskog katoličkog sveučilišta:

Smještaj u centru Zagreba:

Kontaktirati nas možete
e-mailom: psyconf2023@unicath.hr