Mario Pandžić sa Sveučilišnog odjela za psihologiju obranio doktorski rad

Mario Pandžić, asistent na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, je u četvrtak, 7. rujna 2023. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio doktorski rad Kognitivni aspekti kockanja adolescenata izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Gordane Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj istraživanja bio je testirati osnovne pretpostavke dvoprocesnih teorija rizičnog odlučivanja u kontekstu kockanja adolescenata i provjeriti razlikuju li se adolescenti koji različito često kockaju te koji imaju različito izražene psihosocijalne posljedice kockanja u razini sklonosti rizičnom odlučivanju ovisno o vrsti aktiviranog puta donošenja odluke . Dodatno, provjereno je i mijenjaju li iskrivljena uvjerenja o kockanju odnos učestalosti, odnosno, psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem i sklonosti rizičnom odlučivanju ovisno o vrsti aktiviranog puta odlučivanja.

Istraživanje je provedeno u srednjim školama na računalima te su u njemu sudjelovali samo mladići s obzirom na nisku prevalenciju učestalog i problematičnog kockanja kod djevojaka. Eksperimentalna paradigma korištena u istraživanju je kraći oblik Kolumbijskog zadatka s karticama koji omogućava ispitivanje dvaju oblika procesiranja informacija pri donošenju rizičnih odluka: „hladnu“ kogniciju i „vruću“ kogniciju .

Putem upitnika, dodatno su izmjerena iracionalna uvjerenja o kockanju te niz kontrolnih varijabli vezanih uz interindividualne razlike u ličnosti . Pokazalo se kako adolescenti koji često kockaju u zadatku reaktivnog odlučivanja donose rizičnije odluke i od adolescenata koji povremeno i od onih koji rijetko kockaju dok između potonje dvije skupine nije utvrđena razlika u rizičnosti donošenja odluka. U zadatku racionalnog odlučivanja adolescenti koji često kockaju donosili su rizičnije odluke od adolescenata koji rijetko kockaju, ali ne i od adolescenata koji povremeno kockaju, pri čemu između potonje dvije skupine nije utvrđena statistički značajna razlika u rizičnosti odluka. Kod adolescenata različite izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja također je utvrđen sličan interakcijski obrazac. Problematični kockari adolescenti su pri aktivaciji reaktivnog puta odlučivanja također donosili rizičnije odluke i od rizičnih i od neproblematičnih kockara adolescenata. Također,  rizični kockari adolescenti su u ovom uvjetu također donosili značajno rizičnije odluke od neproblematičnih vršnjaka.

Pri aktivaciji racionalnog puta odlučivanja utvrđen je identičan obrazac razlika: problematični kockari adolescenti donosili su rizičnije odluke i od rizičnih i od neproblematičnih kockara adolescenata, dok su oni iz rizične skupine donosili rizičnije odluke od neproblematičnih adolescenata. Rezultati istraživanja su također pokazali da viša razina iracionalnih uvjerenja o kockanju ne mijenja odnos učestalosti kockanja i rizičnosti odluka adolescenata ovisno o vrsti aktiviranog puta odlučivanja. Kada je riječ o vrstama informacija koje adolescenti koriste pri odlučivanju dobiveni rezultati, na poduzorku adolescenata različite učestalosti kockanja, ukazali su da u zadatku reaktivnog odlučivanja adolescenti koji često kockaju isključivo koriste informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali ne i informaciju o količini dobitka. Adolescenti koji povremeno kockaju također su koristili informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali i informaciju o količini gubitka. Adolescenti koji rijetko kockaju koristili su sve tri vrste informacijskih parametara koje su imali na raspolaganju. U zadatku racionalnog odlučivanja dobiveni su slični nalazi pri čemu su adolescenti koji rijetko kockaju opet koristili sve tri vrste informacija koje imaju na raspolaganju, dok su adolescenti koji povremeno i često kockaju koristili samo informaciju o vjerojatnosti gubitka. Slična situacija je zabilježena je i na poduzorku adolescenata različite izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja.

Pri aktivaciji reaktivnog puta odlučivanja jedino su adolescenti s manjom izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja koristili sve tri vrste informacija, dok su oni sa srednjom te visokom izraženosti psihosocijalnih posljedica koristili samo informaciju o vjerojatnosti gubitka. S druge strane, u zadatku racionalnog odlučivanja opet su jedino nerizični kockari adolescenti koristili sve tri vrste informacija, dok su rizični i problematični kockari adolescenti koristili informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali i o količini gubitka.

Kolegi Pandžiću čestitamo na ovom uspjehu te mu želimo puno sreće i obilje Božjeg blagoslova u daljnjem radu!