Studenti će se kroz literaturu i kroz rad na vrelima upoznati s vrstama, funkcijama i strukturama grada i gradskog života u srednjovjekovlju.  Različiti topografski, gospodarski, pravni ili društveni čimbenici utjecali su na različito oblikovanje i funkcioniranje  gradova i gradskih društava kako na prostoru hrvatskog srednjovjekovlja, tako i na širem europskom prostoru. Upravo ta tipološka različitost na hrvatskom prostoru omogućava dobru komparaciju s razvojem srednjovjekovnih gradova na širem europskom prostoru, što će se proučavati na kolegiju. Studenti će istraživati kako opće obrasce, tako i individualne specifičnosti vezane uz koncepte srednjovjekovnog grada, s fokusom na srednjovjekovni grad hrvatskog srednjovjekovlja kao dio urbane mreže europskog srednjovjekovlja. Istraživat će socioekonomski život srednjovjekovnih gradova u kontekstu njihove prirodne okoline, zemljopisnog smještaja, oblika vlasti te političkih i pravnih struktura.

Teme koje će se pri tome pobliži istraživati su: prostorni razvoj srednjovjekovnog grada, organizacija gradskog prostora, demografija srednjovjekovnog grada, organizacija političke uprave u gradovima, simbioza gradske zajednice i Crkve, odnosi grada i njegova okolice – prostori i mreže, društvene strukture srednjovjekovnih gradova, gradske sloboštine i koncepti srednjovjekovnog građanstva, socijalne skupine u gradovima, gospodarski život srednjovjekovnih grada, gradovi kao središta obrazovanja, kulturnih i intelektualnih gibanja, predodžbe grada u srednjovjekovnom imaginariju.

Kolegij će se dijelom temeljiti na inozemnoj znanstvenoj literaturi, s obzirom na vrlo opsežnu istraženost urbane povijesti u svjetskoj historiografiji, kao i na referentnim djelima hrvatske historiografije, te objavljenim vrelima.  Svakom će se studentu  osigurati compendium od odabranih radnih materijala, koji će biti dostupan putem platforme Loomen.

Norman Pounds. The Medieval City. Westport: Greenwood Publishing Group, 2005. (odabrana poglavlja); Keith D. Lilley, Urban Life in the Middle Ages, 1000-1450, Basingstoke and New York: Palgrave, 2002. (odabrana poglavlja); David Nicholas, The Later Medieval City, Routlege, 1997. (odabrana poglavlja); Zrinka Nikolić Jakus, „Počeci srednjovjekovnog grada“, u: Ivo Goldstein i Slavko Goldstein (ur.). Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918., Zagreb : Novi Liber, 2012, str. 30-63.; Tomislav Raukar, Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo. Spomenica Ljube Bobana. Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 35-48.; Tomislav Raukar, “Komunalna društva u Dalmaciji u XIV stoljeću”, Historijski zbornik 33-34 (1980-1981): 139-209.; Tomislav Raukar, “Komunalna društva u Dalmaciji u XV st. i prvoj polovini XVI stoljeća”, Historijski zbornik 35 (1982): 43-118.; Ludwig Steindorff, “Stari svijet i novo doba. O formiranju komune na istočnoj obali Jadrana”, Starohrvatska prosvjeta 16 (1986): 141-152.; Katalin Szende, „Town Foundation in East Central Europe and the New World in a Comparative Perspective“, u:  Gerhard Jaritz i Katalin Szende (ur.), Medieval East Central Europe in a Comparative Perspective: From Frontier Zones to Lands in Focus. Abingdon – New York: Routledge, 2016., 157-184.; Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015. (odabrani tekstovi); Opsada Zadra / Obsidio Iadrensis, rukopis Veljka Gortana priredili Branimir Glavičić i Vladimir Vratković u suradnji s Damirom Karbićem, Miroslavom Kurelcem i Zoranom Ladićem, Zagreb: HAZU, 2007. (odabrani dijelovi); Toma Arhiđakon, Historia Salonitana: povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika. Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga Perić; povijesni komentar Mirjana Matijević Sokol; studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav Katičić. Split: Književni krug, 2003. (odabrani dijelovi); Filip De Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika. Prev. Zdenka Janeković -Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004. (odabrani dijelovi)

Mladen Andreis, Irena Benyovsky Latin i Ana Plosnić Škarić, „Socijalna topografija Trogira u 14. st.“, Povijesni prilozi 33 (2007): 103-192; Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir: Muzej grada Trogira, 1984.; Ivan Basić, „Gradovi obalne Dalmacije u De administrando imperio: najstarija povijest Splita u svjetlu dvaju pojmova Konstantina VII Porfirogeneta“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 42 (1): 65-82.; Vladimir Bedenko, “Društvo i prostor srednjovjekovnog Gradeca”, u: Ivan Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb, 1994, 37-49.; Irena Benyovsky  Latin, Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009.; Irena Benyovsky  Latin, “The Venetian impact on urban change in Dalmatian towns in the first half of the fifteenth century“, Acta Histriae 22 (3) (2014): 2-44.; Irena Benyovsky, “Privatni prostori grada Trogira u kasnom srednjem vijeku”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29 (1) (1996), 53-67.; Irena Benyovsky, Mladen Andreis i Ana Plosnić, „Socijalna topografija Trogira u 13. stoljeću“, Povijesni prilozi 25 (2003): 37-91.; Lukša Beritić, Urbanistički razvitak Dubrovnika, Zagreb: Zavod za arhitekturu i urbanizam Instituta za likovne umjetnosti JAZU, 1958.; Neven Budak, „Budući da smo htjeli u Zagrebu na brdu Gradecu sagraditi slobodni grad…Rađanje Gradeca – okolnosti, poticaji, slijed” u: Zlatna bula 1242-199 (Katalog izložbe), Zlatko Stublić (ur.), Zagreb 1992, 21-32.; Neven Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku: (urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća), Koprivnica: Nakladna kuća Dr. Feletar, 1994.; Neven Budak (ur.), Towns and Communication, vol. 1: Communication in Towns, ur.. Zagreb: Leykam International, 2009. (poglavlja vezana uz srednjovjekovno razdoblje); Trevor Dean, The Towns of Italy in the Later Middle Ages, Manchester-New York: Manchester University Press, 2000.; Elisabeth Gruber, Mihailo Popović, Martin Scheutz i Herwig Weigl (ur.), Städte im lateinischen Westen und im griechischen Osten zwischen Spätantike und Früher Neuzeit: Topographie – Recht – Religion, Beč: Böhlau Verlag, 2016.; Slavo Grubišić, Šibenik kroz stoljeća, Šibenik: Muzej grada Šibenika, 1974.; Hubert Houben i Kristjan Toomaspoeg (ur.), Towns and Communication: Communication Between Towns, vol. 2. Galatina: Congedo Editore – Università del Salento, 2011. (poglavlja vezana uz srednjovjekovno razdoblje); Zdenka Janeković Römer, “Građani, stanovnici, podanici, stranci, inovjerci u srednjovjekovnom Dubrovniku.” u: Raukarov zbornik: zbornik u čast Tomislava Raukara, ed. Neven Budak. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Pres, 2005, 317-345.; Zdenka Janeković Römer, „Splitski statut: ogledalo razvoja komune“ u: Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli i Ludwig Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 69-90; Philip Jones, The Italian City-State: From Commune to Signoria, Oxford: Oxford University Press, 1997.; Ivan Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994.; Damir Karbić, “Odnosi gradskoga plemstva i bribirskih knezova Šubića: Prilog poznavanju međusobnih odnosa hrvatskih velikaša i srednjovjekovnih dalmatinskih komuna.” Povijesni prilozi 35 (2008): 43-60.; Marija Karbić, „Slavonski gradovi u trgovini između Ugarske, Jadrana i Njemačkog Carstva/Szlavón városok a Magyarország, az Adria térsége és a Német Császárság közötti kereskedelemben“ u: Pál Fodor, Dinko Šokčević , Jasna Turkalj i Damir Karbić (ur.) A horvát-magyar együttélés fordulópontjai: intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra / Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara: ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budapest: MTA Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet i Hrvatski institut za povijest, 2015, 302-257.; Marija, Karbić, „Svakodnevnica u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije“, Kolo 16 (4) (2006): 178–187.; Marija Karbić i Bruno Škreblin, „Grad na rijeci ili pored nje: srednjovjekovni Zagreb i rijeka Sava“, u: Branko Ostajmer (ur.), Rijeka Sava u povijesti. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18- 19. listopada 2013. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje , 2015, 163-179.; Nada Klaić, Trogir u srednjem vijeku. Javni život grada i njegovih ljudi, Trogir: Muzej grada Trogira, 1985.; Nada Klaić, Zagreb u srednjem vijeku, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.; Nada Klaić, Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar: Gradski muzej, 1983.; Nada Klaić, “Prilog pitanju postanka slavonskih varoši”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu 3 (1955): 41-59.; Nada Klaić i Ivo Petricioli, Prošlost Zadra: Zadar u srednjem vijeku sv. 2. (Zadar: Filozofski fakultet u Zadru, 1976.); Nada Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976, 286-306, 531-542.; Josip Kolanović, Šibenik u kasnom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1995.; Bariša Krekić, “Slike iz gradske svakodnevnice: prilozi proučavanju života u Dubrovniku u doba humanizma i renesanse,” Anali Zavoda za povijesne znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 26 (1988): 7-28.; Patrick Lantschner, The Logic of Political Conflict in Medieval Cities: Italy and the Southern Low Countries, 1370-1440, Oxford University Press, 2015.; Keith D. Lilley, City and Cosmos: the Medieval World in Urban Form, London: Reaktion Books, 2009.; Nella Lonza, „Splitski statut i praksa odlučivanja u Velikom vijeću sredinom 14. stoljeća“, u: Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli i Ludwig Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 147-167; Nella Lonza, „Dubrovački statut, temeljna sastavnica pravnog poretka i biljeg političkog identiteta“, u: Statut grada Dubrovnika (priredili Ante Šoljić, Zdravko Šundrica, Ivo Veselić) Dubrovnik: Državni arhiv u Dubronviku, 2002, 11-46.; Tomislav Marasović, „Prilog istraživanju transformacija kasnoantičke jezgre u ranosrednjovjekovni grad“ u: Gunjačin zbornik (Miscellanea Stephano Gunjača septuagenario dicata),  Zagreb: s. n.,  1980, 99-112.; Mirjana Matijević Sokol, „Povlastica Andrije II. Varaždinu iz 1209. godine (povijesno-diplomatička analiza)“ u: Miroslav Šicel i Slobodan Kaštela (ur.). 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. godine u Varaždinu. Zagreb, Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009., 19-26.; Mirjana Matijević Sokol, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.; Ive Mažuran, Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek i Zagreb: Školska knjiga, 1994.; Bruno Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2 (Srednji vijek), Zagreb: Školska knjiga, 1995.; Zrinka Nikolić Jakus, „Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages“ u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property. ur.  Irena Benyovsky Latin i Zrinka Pešorda Vardić. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014.;Grga Novak, Povijest Splita, sv.  1-4 (Split: Književni krug, 1978.).; Michel Pauly i Alexander Lee (ur.): Urban Liberties and Citizenship from the Middle Ages up to Now / Libertés et citoyenneté urbaines du moyen âge à nos jours / Städtische Freiheiten und bürgerliche Partizipation vom Mittelalter bis heute, Trier: Porta Alba Verlag, 2015.; Henri Pirenne, Medieval Cities: Their Origins and the Revival of Trade, Princeton University Press, 2014. (revidirano izdanje engleskog prijevoda)Maja Planić-Lončarić, Planirana izgradnja na području Dubrovačke Republike, Zagreb 1980.; Milan Prelog. “Dubrovački statut i izgradnja grada (1272-1972).” u: Tekstovi o Dubrovniku. Zagreb-Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti-Društvo prijatelja dubrovačke starine, 2003; Željko Rapanić, Od carske palače do srednjovjekovne općine, Split: Književni krug, 2007.; Tomislav Raukar, „Srednjovjekovni Split i Percevalov statut iz 1312. godine“, u: Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli i Ludwig Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 15-28.; Tomislav Raukar, “O nekim obilježjima trgovine dalmatinskih gradova u srednjem vijeku ” Historijski zbornik 23-24 (1970./1971.): 411-442.; Tomislav Raukar, “Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima,” Historijski zbornik 29-30 (1976): 139-149.; Tomislav Raukar, Zadar u XV. stoljeću. Ekonomski razvoj i društveni odnosi. (Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1977.).; Tomislav Raukar, “Consilium generale” i sustav vladanja u Splitu u XIV. stoljeću.” Historijski zbornik 37 (1984): 87-103.; Relja Seferović i Mara Stojan, „Čudo vode: prolegomena za ranorenesansni vodovod u Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 44 (2006):  95-137.; Anngret Simms i Howard B. Clarke (ur.), Lords and Towns in Medieval Europe: The European Historic Towns Atlas Project, London – New York: Routlege: 2016 (odabrana poglavlja);Ludwig Steindorff, „Pravo kao sredstvo stvaranja gradskog identiteta. Slučaj dalmatinskih gradova“, u: Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli i Ludwig Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 53 -67.; Ludwig Steindorff, „Hrvatska kao ogledalo europske urbane baštine“, Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 1 (1), 58-73.; Ludwig Steindorff,  Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung. Köln – Wien: Böhlau 1984.; Ludwig Steindorff, “Srednjovjekovni Zagreb – obrazac povijesti srednjoeuropskog grada”, u: Ivan Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994, 19-27.; Mate Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976; Gjuro Szabo, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006.; Katalin Szende, „Towns along the way. Changing patterns of long-distance trade and the urban network of medieval Hungary“, u: Hubert Houben i Kristjan Toomaspoeg (ur.), Towns and Communication: Communication Between Towns, vol. 2. Galatina: Congedo Editore – Università del Salento, 2011., 161-226.; Segregation – Integration – Assimilation: Religious and Ethnic Groups in the Medieval Towns of Central and Eastern Europe, ed. Derek Keene,  Balász Nagy  i   Katalin Szende, London: Ashgate, 2009.;Bruno Škreblin, „Etničke i političke skupine u srednjovjekovnom gradu: Primjer gradečkih lingui“, Povijesni prilozi 35 (2008): 91-148.; Danko Zelić, „Wooden Houses in the Statutes and Urban Landscapes of Medieval Dalmatian Communes“ u: Željko Radić, Marko Trogrlić, Massimo Meccarelli i Ludwig Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i  Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 489-507.; Danko Zelić, „Gradski statut kao izvor za povijest urbanog razvoja Šibenika“ u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19 (1995): 37-51.; Danko Zelić, „Public and Private Space in a Medieval Dalmatian Town“, u: Marta Font, Maria Sandor (ur.), Mittelalterliche Häuser und Strassen in Mitteleuropa. Varia Archaeologica Hungarica IX , Budapest-Pecs, 2000., 139-148.; Zlatno doba Dubrovnika – XV. i XVI. stoljeće Zagreb-Dubrovnik: Muzejski prostor Zagreb i Dubrovački muzej, 1987; Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Image of the Town in the Narrative Sources: Reality and/or Fiction?, Prir. Irena Benovsky Latin i Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017.,

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – izlaganje seminarske teme, predaja seminara u pisanom obliku i kontinuirano praćenje seminarskih obaveza;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, izlaganje seminarske teme, kontinuirano praćenje seminarskih obaveza i pismena izlaganja 1 i 2.
2. Završni ispit – esej predan prije izlaska na rok za usmeni ispit na koji student želi izaći i usmeni ispit.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarske obaveze – 20 % (pripremljeno izlaganje i kontinuirano praćenje seminarskih obaveza 8 %; pisani seminarski rad – 12 %)
• pismeno izlaganje 1 – 25%
• pismeno izlaganje 1 – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• esej – 20%
• usmeni ispit – 30%