Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
1.
Usmjerenje Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Sociologija upravljanja II: Upravljanje institucijama javnog sektora
Kratica predmeta SOCD121 Šifra predmeta 101879
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Gordan Črpić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail gordan.crpic@unicath.hr Telefon +385 (1) 370 6670
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Ivica Poljičak
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Jeronim Dorotić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail jeronim.dorotic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3607 682
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Predmet upoznaje studente s konceptima javnog i općeg dobra, državne regulacije te sa pojmom „javnog sektora“. Obrađuju se odabrani primjeri iz europske povijesti koji ukazuju na evoluciju pojma javnog sektora. Analizira se pojam države blagostanja i koncept tržišno socijalnog gospodarstva. Objašnjava se pojam tranzicije. Raspravlja se sadržaj i struktura javnog sektora u odabranim europskim državama. Analizira se ustroj javnog sektora u Hrvatskoj.

Sadržaj predmeta:

Zapadni sistem i država. Tri vala demokratizaije. Nacionalna država i institucije. Demokracija, tržište i državna regulacija. Državna regulacija i ekonomija. Javni sektor u miješanoj ekonomiji. Koncept društvenog izbora. Ravnoteža između javnog i privatnog sektora. Primjeri organizacije javnog sektora u zapadnim društvima. Javni sektor i tranzicija. Privatizacija kao tranzicijska politika javnog sektora. Regulacija u tranziciji. Koncept „posttranzicije“. Sadržaj i obuhvat javnog sektora u Hrvatskoj. Javni sektor i reforma u Hrvatskoj.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Prepoznavati i razumijeti osnovne teorijske perpektive i praktična rješenja konceptualiziranja i organiziranja javnog sektora. Steći sposobnost uočavanja, raščlanjivanja i sažimanja tema iz područja javnog sektora u suvremenim europskim društvima. Kreativno razmišljati o rješavanju javnosektorskih problema. Razviti odgovornost prema poslovnima povezanim s javnim i općim dobrom i regulacijom javnog sektora.
Literatura
Obvezna

Duverger, M., (1980). Janus: Dva lica Zapada, Delo Ljubljana.; Rogić, I., (2000.) Tehnika i samostalnost, Hrvatska sveučilišta naklada, Zagreb. ; Županov J., (2002.) Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Stiglitz, J: Economics of the Public Sector (odabrana poglavlja), W.W. Norton & Company; Ustav RH; Zakon o izvršenju državnog proračuna (odabrani dijelovi).

Dopunska

Wallerstein, I., (1991.) Geopolitics and Geoculture: Essays on the Changing Worlds System, Cambridge University Press; Magnusson, L., Ottosson, J., (2001.) The State, Regulation and the Economy, Edward Elgar. Ostrom, E., (2011.) The Evolution of Institutions for Collective Action, Cambridge University Press.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita:

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave;

2. Uredno izvršene obveze seminarskog izlaganja i timskog rada;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom i timskom izlaganju, i na jednom kolokviju.

Način polaganja ispita: Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: 1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; timski rad; jedan pismeni kolokvij; 2) Završni usmeni ispit (minimum za prolaz na usmenom ispitu je 50% točne riješenosti).

Način polaganja ispita

Način polaganja ispita:

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: 1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; timski rad; jedan pismeni kolokvij; 2) Završni usmeni ispit (minimum za prolaz na usmenom ispitu je 50% točne riješenosti). 

Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) 50-64 bodova;

dobar (3) 65-79 bodova;

vrlo dobar (4) 80-89 bodova;

izvrstan (5) 90 i više bodova. Način stjecanja bodova: a)

Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova.

2) timski rad – maks. 20 bodova.

3) kolokvij – maks. 30 bodova. b) Završni ispit – 30% ocjene:

4) Završni ispit – maks. 30 bodova (usmeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)