Upoznati povijesnu demografiju kao granu povijesne znanosti s naglaskom na izvore koji se koriste uglavnom za povijesno-demografska istraživanja. Osim teoretskog upoznavanja s predmetnom problematikom (literatura, izvori, dosezi domaće i inozemne povijesne demografije…) primijenit će se interdisciplinarni pristup budući da se povijesna demografija preklapa s mnogim drugim znanstvenim disciplinama. U izravnoj korelaciji s predmetnom tematikom, studenti će upoznati i upotrebu statističkih metoda u analizi numeričkih podataka prikupljenih demografskim, odnosno povijesno-demografskim istraživanjima, izradu tablica i grafičko prikazivanje dobivenih rezultata. Povijesna demografija kao znanost; upoznavanje novih izvora koji se koriste za povijesno-demografska istraživanja (matične knjige, popisi stanovništva, ankete, registri itd.). Osim izvora, upoznavanje i s relevantnom literaturom te dosezima domaće i inozemne povijesne demografije, odnosno istraživanje povijesti stanovništva Hrvatske koja su provodili i domaći i strani istraživači. Osim navedenog, govorit će se i o temeljnim elementima demografije budući se demografija i povijesna demografija preklapaju. Istodobno će se koristiti i kvantitativne metode u historiografiji koje su u izravnoj vezi s povijesno-demografskim istraživanjima (aritmetička sredina, raspon, standardna devijacija, koeficijent varijabilnosti, agregiranje podataka, grafičko prikazivanje dobivenih rezultata).

V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); A. Wetheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); B. Petz, Osnove statističke metode za nematematičare, Jastrebarsko, 2000. (odabrana poglavlja).

J. Gelo, A. Akrap, I. Čipin, Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća), Zagreb 2005.; Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb 2005.; Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, 4-5 (72-73), Zagreb 2004., str. 629.-750.; V. Stipetić, Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.), Zagreb 2012.; B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća: socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890.-1914.), Zagreb 1991.; Z. Radelić, D. Marijan, N. Barić, A. Bing, D. Živić, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb 2006.; C. H. Feinstein, M. Thomas, Making History Count: A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002, V. Kolesarić i B. Petz, Statistički rječnik, tumač statističkih pojmova (II. izdanje), Jastrebarsko 2002.; N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ur.), Quantitative Economic History, Clarendon Press, Oxford 1991.

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskih zaduženja i vježbi.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;

Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano izlaganje, aktivnost na nastavi, samostalan rad;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; seminarske obveze; samostalan rad; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   1. aktivnost na nastavi – 10 %
   2. seminarske obveze – 10 %
   3. kolokvij – 20 %
   4. kolokvij – 20 %
   5. samostalan rad – 10 %

1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

usmeni ispit – 30 %