Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva (redoviti) Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Neurologija
Kratica predmeta SESP3-2 Šifra predmeta 144135
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 1
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Marija Žagar
Akademski stupanj/naziv doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail mzagar2000@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Sanja Tomasović
Akademski stupanj/naziv doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sanja.tomasovic@zg.t-com.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je studentima predočiti prirodu nastanka, prepoznavanje, dijagnostiku, liječenje te moguće posljedice neuroloških bolesti i stanja.  Spoznaja vodeće neurološke problematike hrvatske populacije (prema epidemiološkim podacima), mogućnost uspješne prevencije te zbrinjavanje hitnih stanja gdje bi odlaganje pružanja zdravstvene zaštite ugrozilo život, kvalitetu života ili posljedično invalidnost bolesnika. U spoznaji neurološke razine poremećaja dati važnost organizaciji i funkciji centralnoga i perifernoga živčanog sustava. Istaknuti mjesto, ulogu i značaj više medicinske sestre i tehničara u podizanju efikasnosti i kvalitete uspješnosti liječenja.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
- primijeniti spoznaje modernog menadžmenta u uspješnom sprječavanju i liječenju neuroloških bolesti, stanja i njihovih posljedica; - prepoznati vodeće neurološke poremećaje i njihove posljedice; - prepoznati kako uspješno prevenirati takve bolest; - u slučaju hitnih stanja uspješno zbrinuti bolesnika.
Literatura
Obvezna
  1. Bučuk, M., Tuškan-Mohar, L.: Neurologija; za stručne studije, Medicinski fakultet, Rijeka 2012.
  2. Demarin V., Trkanjec Z.: Neurologija, Medicinska naklada, Zagreb 2008.
  3. Soldo-Butković, S., Titlić, M.: Neurologija: Za visoku školu za medicinske sestre, fizioterapeute, inženjere radiologije, Osijek, 2018.
Dopunska
  1. Vesna Brinar i suradnici. Neurologija za medicinare, drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb 2019.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Način polaganja ispita

Vrednovanje studentskog rada kroz završni ispit (pismeni)

Način ocjenjivanja

Vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.4 0
Ukupno tijekom nastave 0.4 0
Završni ispit 0.6 100
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 1 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Važnost anamneze i neurološkog statusa, važnost ispitivanja motorike
2. Simptomi lokalnih/fokalnih oštećenja središnjeg živčanog sustava
3. Uzroci neuroloških bolesti; trauma, upale, tumori, nasljedni faktori
4. Dijagnostika neuroloških bolesti, dijagnostičke aparature i tehnike
5. Najčešće neurološke bolesti, cerebrovaskularne bolesti
6. Epilepsije
7. Neuromuskularne bolesti
8. Dječja cerebralna paraliza, tumori mozga
9. Parkinsonova bolest, demencije
10. Glavobolje, multipla skleroza
11. Metode liječenja i lijekovi u neurologiji
12. Neurološke bolesti kao jedan od vodećih uzroka smrti u RH i Europi; Prevencija neuroloških bolesti
13. Hitna stanja u neurologiji
14. Poremećaji svijesti
15. Udio nesreća i profesionalnih bolesti u neurološkim poremećajima