Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatsko srednjovjekovlje
Kratica predmeta POVD142 Šifra predmeta 135469
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Majnarić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail ivan.majnaric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 686
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga srednjovjekovlja, kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu.
Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva, sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je nužno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ubjedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju se jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Definirati osnovne pojmove u svezi s hrvatskim srednjovjekovljem 2. Kritički analizirati i interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu 3. Argumentirano sudjelovati u raspravi 4. Shvatiti razvojne historiografske smjerove hrvatske medijevistike 5. Krtički analizirati analizirati i interpretirati izvore 6. Stvarati vlastite stavove usporedbom zaključaka stručne literature i interpretacije izvora 7. Steći vještine potrebne za pisanje magistarskog rada.
Literatura
Obvezna

(Ovisna o obradbi tjedne teme); N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 19752.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997.; N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006.

Dopunska

Ovisna o obradbi tjedne teme.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, izvještaji, kritički prikaz;
  2. Završni ispit (pismeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

 Način stjecanja ocjene:

  • Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
  1. seminarske obveze – 25%
  2. izvještaji  – 30 %
  3. kritički prikaz – 15%
  • Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
  1. esej – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Izvještaj 1.15 30
Seminarski rad 0.95 25
Kritički prikaz 0.6 15
Ukupno tijekom nastave 3.9 70
Završni ispit 1.1 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje (ključni pojmovi i teorijske osnove; ciljevi predmeta, studentske obveze).
2. Terminologija hrvatskog srednjovjekovlja.
3. Korpusi izvora za hrvatsku srednjovjekovnu povijest.
4. Historiografska kritika izvora za hrvatsku srednjovjekovnu povijest I.
5. Historiografska kritika izvora za hrvatsku srednjovjekovnu povijest II.
6. Hrvatska medijevistika - povijesni razvoj I.
7. Hrvatska medijevistika - povijesni razvoj II.
8. Hrvatski srednjovjekovni geografski, politički i gospodarski areali.
9. Hrvatsko srednjovjekovno pravo.
10. Analiza baze podataka.
11. Hrvatsko srednjovjekovlje u kontekstu povijesti srednje i srednjoistočne Europe.
12. Hrvatsko srednjovjekovlje u kontekstu povijesti jugoistočne Europe.
13. Hrvatsko srednjovjekovlje u kontekstu povijesti mediterana.
14. Hrvatsko srednjovjekovlje i novovjekovlje.
15. Završno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Koncipiranje baze podataka.
3. Koncipiranje baze podataka.
4. Koncipiranje baze podataka.
5. Rad na bazi podataka.
6. Rad na bazi podataka.
7. Rad na bazi podataka.
8. Rad na bazi podataka.
9. Analiza baze podataka.
10. Dorade baze podataka.
11. Dorade baze podataka.
12. Obrada podataka.
13. Obrada podataka. / Koncipiranje seminarskih tema.
14. Analiza obrađenih podataka.
15. Završna analiza.