Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Srednjovjekovna Crkva
Kratica predmeta IZBD195 Šifra predmeta 218342
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Majnarić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail ivan.majnaric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 686
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Tomislav Matić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail tomislav.matic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 677
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja, argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.

Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija, budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete. Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija – kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve, vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva, poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima, a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru, poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati historiografskim pojmovima iz crkvene povijesti srednjega vijeka. 2. Znati opisati i tumačiti povijesne procese vezane uz crkvenu povijest srednjega vijeka. 3. Vrednovati procese crkvene povijesti srednjega vijeka sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti kauzalnost povijesnih procesa vezanih uz crkvenu povijest srednjeg vijeka. 5. Kritički analizirati i interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Napisati jasan i strukturiran složeni pisani rad. 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 10. Steći potrebne vještine za nastavak stručnog studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja. 11. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.

U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje knjige uz svaku temu predavanja.

Dopunska

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti (aktivnost na nastavi, dva kolokvija, aktivnost na seminaru i esej)
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    1. aktivnost na nastavi – 30 %
    2. seminarske obveze – 20 %
    3. kolokvij – 10 %
    4. kolokvij – 10 %

 

  1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

       1. usmeni ispit – 30 %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 1 20
Aktivnost na nastavi 1.3 30
Kolokvij-međuispit 0.53 10
Aktivnost na nastavi 0.53 10
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 7. nastavni termin;
2. kolokvij – 14. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Velika zapadna shizma i odgovori na nju
3. Koncil u Konstancu. Crkvene „nacije“
4. Baselski koncil. Koncept monarhijskog papinstva nasuprot koncilijarizmu
5. Utrakvizam u Češkoj – alternativa unutar Crkve?
6. Sukobi unutar redova. Pojava opservanata
7. Križariti ili ne? Različita mišljenja. Kolokvij!
8. Neopoganstvo. Primjer Rimske akademije
9. Papa Pio II. – primjer prilagodljivog intelektualca
10. Usamljeni disidenti. Primjer Andrije Jamometića
11. Indulgencije i hodočašća – zamjena za pobožnost?
12. Stjecanje crkvenih beneficija
13. Humanizam i kršćanstvo. Primjer Lorenza Valle
14. Spone među disonantnim zajednicama – papinski poslanici. Kolokvij!
15. Rekapitulacija
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminarski rad
2. Rad na tekstu i seminarska rasprava
3. Rad na tekstu i seminarska rasprava
4. Rad na tekstu i seminarska rasprava
5. Rad na tekstu i seminarska rasprava
6. Rad na tekstu i seminarska rasprava
7. Rad na tekstu i seminarska rasprava
8. Rad na tekstu i seminarska rasprava
9. Rad na tekstu i seminarska rasprava
10. Rad na tekstu i seminarska rasprava
11. Rad na tekstu i seminarska rasprava
12. Rad na tekstu i seminarska rasprava
13. Rad na tekstu i seminarska rasprava
14. Diskusija o studentskim esejima
15. Diskusija o studentskim esejima