|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Zimski |
Studij |
Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije |
Godina studija |
1., 2. |
Usmjerenje |
Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest, Upravljanje i javne politike |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Povijest okoliša ranonovovjekovne Hrvatske |
Kratica predmeta |
IZBD-46 |
Šifra predmeta |
163733 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
5 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
15 |
Seminari |
30 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Robert Skenderović |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Izvanredni profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Tijekom ranog novog vijeka europska je civilizacija prošla kroz dramatičnu promjenu odnosa čovjeka prema okolišu. Cilj je predmeta upoznati studente s etapama te promjene – od prvotne impresioniranosti prirodom i straha od nepoznatog preko postepenog znanstveno-tehničkog ovladavanja do početaka održivog upravljanja. Hrvatska je povijest u tome pogledu bila dijelom europske povijesti što se može vidjeti iz bogatog i raznovrsnog pregleda povijesnih izvora – putopisa, vojnih izvješća, zemljovida, inženjerijskih planova i prvih zakonskih odredbi. Navedene tri etape teoretski će biti prezentirane na predavanjima, a seminar će biti iskorišten za rad na izvorima, upoznavanje njihove strukture i mogućnosti različitih metodoloških pristupa. Obavezna literatura uključuje radove koji daju kvalitetan uvid u tematiku povijesti okoliša. Proučavanje tema iz različitih krajeva Hrvatske ostvaruje mogućnost uvida studenata u različite regionalne posebnosti uz koje dolaze i različitosti tematskih interesa, a sa njima i metodoloških pristupa. Naglasak na istraživanju odnosa čovjeka i okoliša pomoći će boljem razumijevanju uvjetovanosti agrarne proizvodnje kao temeljne gospodarske aktivnosti predmodernog društva, determiniranosti demografskog razvoja prostornim odrednicama i korelacije između znanstveno-tehnološkog napretka i sve većeg zadiranja u prirodu. Proučavanje najstarijih zakonskih odredbi o zaštiti šuma omogućit će razumijevanje razloga koji su doveli do promjene odnosa čovjeka prema prirodi i do potrebe održivog upravljanja prirodnim resursima
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Usvojiti osnovne teme i pojmove iz povijesti okoliša u razdoblju ranog novog vijeka te upoznati se s metodološkim pristupima u istraživanju povijesti okoliša
2. Upoznati povijesne izvore za istraživanje povijesti okoliša, njihovu strukturu i podrijetlo.
3. Razviti sposobnosti rada na povijesnim izvorima, kritičke analize i interpretacije.
4. Uočiti važnost povijesti okoliša za bolje razumijevanje gospodarske, društvene i političke povijesti.
5. Napisati stručni esej koristeći se naučenim znanjima i vještinama, relevantnom literaturom i izvorima. |
Literatura |
Obvezna |
Josip Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, 1980. (poglavlje „Naseljavanje: stanovništvo“, str. 519.-541.); Miroslav Bertoša, Istra – doba Venecije (XVI.-XVIII. st.), Pula, 1995., (poglavlje „Kolonizacija, javni radovi, ekologija“, str. 583.-601.); Branimir Brgles, „Odabrane teme iz paške povijesne toponimije. Sol, drvo vjetar i voda: glavne značajke paškoga povijesnog okoliša u srednjem i ranome novom vijeku. Ekonomska i ekohistorija, 10(2014), (str. 189.-198.); Snježana Buzov, „Vlaška sela, pašnjaci i čiftluci: krajolik osmanlijskog prigraničja u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću“, Triplex Confinium (1500-1800) ekohistorija. Zbornik radova s 3. međunarodne Projektne konferencije održane od 3. do 7. svibnja 2003. u Zadru (ur. Drago Roksandić, Nataša Štefanec), Split-Zagreb, 2003. (str. 227.-242.); Lovorka Čoralić, „Agrarno-proizvodni odnosi u Dalmaciji XVI-XVIII. stoljeća. Izvori i historiografija“, Historijski zbornik 45(1992), (str. 125.-138.); Robert Delort-François Walter, Povijest europskog okoliša, Zagreb, 2002. (str. 31.-62. i 171.-207.); Karl Kaser, „Uništenje šuma na obalnom kraškom području hrvatske Vojne krajine u prvoj polovici 18. stoljeća, njegovi demografski, privredni i socijalni uzroci“, Historijski zbornik 40(1987), (str. 121.-137.); Dubravka Mlinarić, „Uloga države u prevenciji i sanaciji lošeg utjecaja bolesti na gospodarstvo sjeverne Dalmacije u 18. stoljeću“, Ekonomska i ekohistorija 2(2006) (str. 39.-54.); Šime Peričić, Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u prošlosti, Zagreb-Zadar, 1999., (str. 56.-92); Rijeka Sava u povijesti (ur. Branko Ostajmer), Slavonski Brod, 2015. (str. 251.-326.)
|
Dopunska |
Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Zagreb, 1984. (str. 119.-145., 212.-243.); Kronika franjevačkog samostana u Brodu na Savi: zapisnik ili knjiga bilješki samostana Presvetog Trojstva u Brodu u Slavoniji, ur. Egidije Stjepan Biber, knj. I (Slavonski Brod, 1995.) (izbor iz knjige prema temi); Hrvoje Petrić, Koprivnica u 17. stoljeću: okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene u pograničnom gradu, Samobor, 2005. (str. 25.-54. i 99.-118.); Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. godine, Osijek, 1995. (str. 7.-194.); Mirela Slukan-Altić: „Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova s posebnim osvrtom na
Velebit“, Historijski zbornik, 2002, (str. 53.-64.); Friedrich von Taube, Slavonija i Srijem 1777./17778., Osijek, 2012. (izbor iz knjige prema temi); István György Tóth, „Na putu kroz Slavoniju pod krinkom (1626.) – putovanje dalmatinskog humanista Atanazija Jurjevića (Georgiceo) – novi rukopis i nova interpretacija“, Scrinia Slavonica 3(2003), (str. 95.-120.); Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine http://www.sumari.hr/250/mat/SumskiRed1769.pdf; Hrvatska na tajnim zemljovidima, knj. 1 – Gradiška pukovnija, Zagreb, 1999.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi;
- Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 35%
- esej – 20%
- aktivnost na nastavi – 15%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Seminarsko izlaganje |
0.8 |
35 |
Esej |
1.3 |
20 |
Aktivnost na nastavi |
0.6 |
15 |
Ukupno tijekom nastave |
3.9 |
70 |
Završni ispit |
1.1 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
|
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodno predavanje – povijest okoliša: temeljne teze, izvori i ciljevi |
2. |
Doživljaj okoliša na početku ranog novog vijeka |
3. |
Antropizacija prirode kao uvjet i temelj opstanka stanovništva |
4. |
Priroda kao prijetnja – poplave |
5. |
Okoliš i zdravlje – močvare |
6. |
Isušivanje i reguliranje vodnih režima |
7. |
Borba za plodnu zemlju u mediteranskom prostoru |
8. |
Voda – uvjet opstanka u mediteranskom prostoru |
9. |
Klima i vremenske promjene |
10. |
Šume – važnost i početno neracionalno gospodarenje |
11. |
Šume – prvi propisi i zakoni |
12. |
Šume - ustroj šumarske struke |
13. |
Odnos demografije i prirodnih resursa (problem agrarne prenaseljenosti) |
14. |
Ekološki otisak – nestanak biljnih i životinjskih vrsta |
15. |
Zaključno predavanje |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodni seminarski sat |
2. |
Slavonske šume u putopisu Atanazija Jurjevića |
3. |
Podunavlje u opisu Antuna Vrančića |
4. |
Pretvaranje divlje prirode u obradive površine – primjer Koprivnice u 17. st. |
5. |
Alberto Fortis – zapažanja o Zadru i okolici |
6. |
Alberto Fortis o životu u neretvanskom kraju |
7. |
Opis uzgoja svinja u Slavoniji u djelu M. Pillera i Lj. Mitterpachera Putovanje po Slavoniji 1782. godine |
8. |
Friedrich von Taube o odnosu Slavonaca prema šumama i o mogućnosti njihove eksploatacije |
9. |
Friedrich von Taube o biljnom i životinjskom svijetu u Slavoniji |
10. |
Zapisi o klimatskim pojavama i vremenskim promjenama u kronici franjevačkog samostana u Brodu na Savi |
11. |
Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine |
12. |
Tajni zemljovidi kao izvor za utvrđivanje poplavnih područja – primjer Jelas polja kod Broda na Savi |
13. |
Tajni zemljovidi kao izvor za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova |
14. |
Tajni zemljovidi kao izvor za proučavanje utjecaja krčenja šuma na naseljenost prostora |
15. |
Završni seminarski sat |