Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Osmanlije i hrvatske zemlje tijekom 16. stoljeća
Kratica predmeta IZBD186 Šifra predmeta 218332
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj/naziv doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obrađuje se niz društvenih, ekonomskih, vojnih i političkih procesa i događaja, te promjena dotadašnjih društveno-političkih modela do kojih je došlo tijekom 16. stoljeća kao direktnih i/ili indirektnih posljedica sve veće osmanske opasnosti i prisutnosti na hrvatskim povijesnim prostorima. Pri tome u fokusu nalazi se prostori srednjovjekovne Slavonije i sjeverni krajevi srednjovjekovne Hrvatske, tj. zapadni prostori Savsko-Dravskog međurječja i prostori današnje gorske Hrvatske sve do podvelebitskoga primorja. Tako se tijekom nastave razmatraju niz događaja, te povijesnih fenomena i procesa kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva na hrvatske zemlje, potom obrambena pregnuća zemalja Krune Sv. Stjepana u protu-osmanskom obrambenom ratu krajem 15. i tijekom 16. stoljeća, te političke, institucionalne i teritorijalne promijene tijekom trećega desetljeća 16. stoljeća, ali i formiranje protu-osmanske vojne granice sredinom i tijekom druge polovice 16. stoljeća. Štoviše, tijekom nastave razmatraju se kontekst, uzroci, posljedice i smjerovi raseljavanja stanovništva u doba osmanske ugroze, ali i niz drugi političko-društvenih promjena tijekom promatrana razdoblja poput diplomatskih aktivnosti na višoj i nižoj razini, špijunaža i kontakata pograničnog stanovništva, ali i transformacija utvrdnog graditeljstva. Također, tijekom nastave proučit će se

pojava i širenje crkvene reformacije te seljačke bune u kontekstu osmanskih provala i opasnosti.

U sklopu rada na kolegiju obradit će se niz tema kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva na obranu hrvatskih povijesnih zemalja, ali i obranu općenito zemalja Krune Sv. Stjepana krajem 15. i početkom 16. stoljeća, potom tijek i značaj Cetingradski sabora zaključenog 1. siječnja 1527. godine. Također će obraditi niz društvenih fenomena onodobnih hrvatskih zemalja poput pitanja osmanske ugroze i raseljavanje tijekom 16. stoljeća, potom skupnih identiteta i socijalni status hrvatskih raseljenika, pa utjecaj osmanske opasnosti na seljačke pokrete i reformaciju na hrvatskim povijesnim zemljama. U sklopu kolegija obradit će se i niz vojnih tema poput tipologije utvrdnog graditeljstva tijekom 16. stoljeća, ali i kolanja informacija i špijunaža na granici tijekom 16. stoljeća, potom značaj Bečkog savjetovanja i sabor u Brucku na Muri, kao i izgradnja kupske linije obrane do početka 1590-tih. Štoviše, u sklopu kolegija obradit će se (kroz primjere) pitanje rata i diplomatskih aktivnosti, te pitanje opasnosti i prebjega tijekom 16. stoljeća.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 2. Vrednovati temeljne procese iz hrvatske i srednjoeuropske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 3. Razlikovati procese povijesti iz razdoblja 16. stoljeća sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad sa obilježjima znanstvenog rada. 7. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja. 10. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

M. Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); N. Štefanec, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja); T. Pálosfalvi, From Nicopolis to Mohács. A History of Ottoman-Hungarian Warfare, 1389–1526, Leiden – Boston, 2018. (odabrana poglavlja).

Dopunska

po dogovoru sa nastavnikom.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – seminarski rad; seminarsko izlaganje; esej; aktivnost na nastavi.

Završni ispit – pismeni.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    1. seminarske obveze – 30 %
    2. esej – 20 %
    3. aktivnost na nastavi – 20 %

 

  1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

pismeni ispit – 30 %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 1.44 30
Esej 0.96 20
Aktivnost na nastavi 0.96 20
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje.
2. Pad srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva.
3. Obrana zemalja Krune Sv. Stjepana krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
4. Cetingradski sabor 1527. godine.
5. Osmanska ugroza i raseljavanje tijekom 16. stoljeća.
6. Skupni identiteti i socijalni status hrvatskih raseljenika.
7. Tipologija utvrdnog graditeljstva tijekom 16. stoljeća.
8. Kolanje informacija i špijunaža na granici tijekom 16. stoljeća.
9. Osmanska opasnost, reformacija i hrvatske zemlje.
10. Osmanska opasnost i seljačke bune.
11. Odluke Bečkog savjetovanja i sabora u Brucku na Muri.
12. Izgradnja kupske linije obrane do početka 1590-tih.
13. Rat i diplomatske aktivnosti – hrvatski primjeri iz 16. stoljeća.
14. Ratna opasnost i prebjezi tijekom 16. stoljeća.
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela tema i predstavljanje povijesnih izvora.
2. Slavonsko plemstvo i osmanska ugroza nakon pada Bosne 1463. godine.
3. Seminarski rad – stanje istraženosti I.
4. Bitka na Krbavskom polju 1493. godine
5. Seminarski rad – stanje istraženosti II.
6. Pad Klisa 1537. godine.
7. Seminarski rad – stanje istraženosti III.
8. Ratna opasnost i prebjezi tijekom 16. stoljeća.
9. Seminarski rad – stanje istraženosti IV.
10. Gradnja i uloga sisačkog kaštela.
11. Izlaganje seminarskih radova.
12. Izlaganje seminarskih radova.
13. Izlaganje seminarskih radova.
14. Izlaganje seminarskih radova.
15. Završni seminar.