Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Katoličanstvo u modernoj angloameričkoj misli
Kratica predmeta IZBP-156 Šifra predmeta 195040
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Zoran Turza
Akademski stupanj/naziv Dr. sc. Zvanje Docent
Kontakt e-mail zoran.turza@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Bruno Matos
Akademski stupanj/naziv Dr. sc. Zvanje
Kontakt e-mail bruno.vtz3@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij pod naslovom „Katoličanstvo u modernoj angloameričkoj misli“ obuhvaća interdisciplinarno područje humanističkih, društvenih i znanstvenih postavki o katoličanstvu nastalih u akademskim zajedinacama Velike Britanije i Sjedinjenih Država. U kolegiju se razlaže problematika katoličanstva kao svjetonazora unutar pluralne političke i društvene stvarnosti na Zapadu. 

Sadržaj:

Interdisciplinarni pristup podrazumijeva historijski, filozofski i društveno-teorijski aspekt s kojim se nastoji odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri je Katolička Crkva i njezin nauk utjecao na angloameričke intelektualne krugove, i tako doprinijela razvoju umjetnosti, filozofije i prirodnih znanosti. Država i Crkva kod Lockea i Milla. Ekumenski dijalog katoličkih i anglikanskih intelektualaca(Oksfordski krug). Neoskolastički utjecaj na common sense filozofiju Gilberta Chestertona i u djelima kardinala Newmana. Shvaćanje katoličanstva kod Bertranda Russella. Problematika zapadnog sekularizma kod C. Taylora. Kolegij obuhvaća razdoblje od kraja 18. do kraja 20. stoljeća, i autore kao što su Locke, Mill, Chesterton, Newman, Copleston, Russell, Taylor.

Ciljevi:

Ciljevi ovog interdisciplinarnog kolegija su slijedeći: 1. nepristrano i objektivno razumijevanje položaja katoličanstva kao svjetonazora u suvremenoj angloameričkoj misli; 2. odgovor na pitanje kako su katolički intelektualci doprinijeli razvoju Velike Britanije i Sjedinjenih Država; 3. interpretacija položaja katoličanstva u suvremenom pluralizmu ideologija i svjetonazora na Zapadu. 

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Studenti će elaborirati temeljne aspekte katoličanstva u kontekstu različitih svjetonazora unutar pluralne društvene stvarnosti na Zapadu. Razlikovati će doprinose Katoličke Crkve na umjetnost i filozofiju, posebice u anglosaksonskom kulturnom miljeu. Studenti će moći elaborirati osnovne teze nekolicine važnih autora kao što su: Lock, Mill, Chesterton, Newman, Copleston, Russel i Taylor.
Literatura
Obvezna

Ante KUSIĆ, Humanizam i kršćanstvo, Zagreb, 1995. Svezak šesti: Suvremena Crkva, u: Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve, Zagreb, 1987.

Joseph RATZINGER, Razgovor o vjeri: jasni odgovori na suvremene dvojbe, Split, 1998.

Gilbert Keith CHESTERTON, Vječni čovjek, Split, 2005.

Charles TAYLOR, A Secular Age, Harvard, 2007.

Frederick COPLESTON, A history of philosophy. Volume 8.Modern philosophy: Bentham to Russell. New York, 1966.

Dopunska

Bertrand RUSSELL, Why I Am not a Christian? New York, 1957.

Charles Stephen DESSAIN, The Mind of cardinal Newman, London, 1974.

Franjo TOPIĆ, Vjera i kultura, Sarajevo-Zagreb, 2017.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

2. Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1. kolokvij – 35%

2. kolokvij – 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno pozitivno odgovoriti na 50% ispita)

usmeni ispit – 30%

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)