|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Zimski |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija |
1. - 3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Hrvatska književnost u europskom kontekstu |
Kratica predmeta |
IZBP-112 |
Šifra predmeta |
166740 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Milica Mikecin |
Akademski stupanj/naziv |
Doktorica znanosti |
Zvanje |
Docent |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Cilj kolegija je upoznati studente s epskim, lirskim i dramskim kanonskim tekstovima starije, novije i suvremene hrvatske književnosti te ih uvesti u osviješteno čitanje i tumačenje odabranih tekstova. Polazeći od spoznaja iz teorije i povijesti književnosti te imajući u vidu kulturnopovijesni i političkopovijesni horizont u kojem su ti tekstovi nastajali, uočavaju se njihove osobitosti u nacionalnim okvirima kao i u odnosu na širi europski kontekst. Kolegij će upoznati studente s recepcijom europske književnosti u različitim razdobljima hrvatske književnosti i značajkama i razlikama književnopovijesnih razdoblja i poetika hrvatske književnosti u europskom kontekstu. Kolegij će ukazati na važnost jezika i književnosti u hrvatskoj kulturnoj povijesti.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Prepoznati, objasniti i razlikovati osnovna obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma i suvremene književnosti;
2. Razlikovati poetike i stilove hrvatske i europske književnosti;
3. Primijeniti naučene spoznaje o temeljnim djelima hrvatske književnosti i njihovim autorima kroz povijest te o njihovim žanrovskim i tematskim značajkama;
4. Samostalno interpretirati i analizirati tekstove hrvatske književnosti;
5. Kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i povijesnog konteksta;
6. Razviti sposobnost kulturnopovijesne analize književnih djela;
7. Steći potrebne vještine za usporedni studij hrvatske i europske književne baštine. |
Literatura |
Obvezna |
Flaker, A. – Pranjić, K. (ur), Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb, 1978; Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova, I-XV, razni autori, Split, Zagreb, 1999.-2013. (izabrana poglavlja); Solar, M., Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Zagreb, 2003, Supičić, I. (ur.), Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, I-IV, Zagreb, 1997.-2009. (izabrana poglavlja); Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.
|
Dopunska |
Auerbach, E., Mimeza. Prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, Zagreb, 2004; Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000; Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995; Bratulić, J., Damjanović, S., Hrvatska pisana kultura, I-III, Zagreb, 2005., 2007., 2009; Fališevac, D., Nemec, K., Novaković D. (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000; Filipović, R., Englesko-hrvatske književne veze, Zagreb, 1972; Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb, 1968; Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1976; Frangeš, I., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Ljubljana, 1987; Goldstein, S. (gl. ur.), Povijest hrvatske književnosti, I-V, Zagreb, 1974.-1978; Kombol, M., Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, ²1961; Lukšić I. (ur.), Hrvatska i svijet. Zbornik radova, Zagreb, 2002; Petrović, I., Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb, 1977; Prosperov Novak, S., Povijest hrvatske književnosti, I-III, Zagreb, 2003; Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga. Od srednjega vijeka do današnjih dana, Zagreb, 2001; Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006; Švelec, F., Hrvatska epika XVI. i XVII. stoljeća prema evropskoj književnoj baštini, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 7, Zadar, 1973; Visković, V. (ur.), Hrvatska književna enciklopedija, I-IV, Zagreb, 2010.-2012; Zorić, M. (ur.), Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, Zagreb, 2000; Žmegač, V., Krležini europski obzori, Zagreb, 2001.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi
- Završni ispit (usmeni)
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 30%
- esej – 15%
- aktivnost na nastavi – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz nužno je riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Seminarski rad |
0.8 |
30 |
Esej |
0.5 |
15 |
Aktivnost na nastavi |
0.7 |
25 |
Ukupno tijekom nastave |
3.2 |
70 |
Završni ispit |
0.8 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
Krajnji rok za predaju eseja i seminara je 12. nastavni termin |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodno predavanje – pojašnjenje sadržaja i cilja predmeta, predstavljanje ispitne literature i pojašnjenje studentskih obveza |
2. |
Zapadni i istočni izvori srednjovjekovne književnosti |
3. |
Latinski i glagoljaški humanizam |
4. |
Renesansa – utjecaj klasične i talijanske humanističke i renesansne književnosti |
5. |
Barok kao književnopovijesno razdoblje i barok kao stil |
6. |
Klasicizam i prosvjetiteljstvo – obnova antičkih književnih vrsta i prosvjetiteljske ideje zapadne Europe |
7. |
Romantičarski spjev kao hibridni žanr; lirika romantizma |
8. |
Predrealizam i realizam |
9. |
Esteticizam moderne – bečka i praška skupina |
10. |
Ekspresionizam – književnost kao odraz tjeskobe, straha i pobune |
11. |
Socijalni realizam – romani ruralne i urbane tematike; moderni analitičko-psihološki roman |
12. |
Modernistička poezija: T. Ujević, D. Cesarić, D. Tadijanović, I. G. Kovačić, N. Šop |
13. |
Druga moderna |
14. |
Postmodernizam – dijalog s tradicijom i jezik kao predmet pjesništva |
15. |
Zaključno predavanje |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodni seminar – podjela tema seminarskih radova i eseja, pojašnjenje načina izrade seminarskog rada i uz to vezanih studentskih obveza |
2. |
Usporedba izabranih biblijskih čitanja iz hrvatskoglagoljičnog misala Illirico IV. i suvremenog prijevoda Biblije |
3. |
Marko Marulić, Od naslidovanja Isukrstova, Judita (ulomci); Pismo Nikole Modruškoga (obrana „jezika otačaskoga“ i glagoljice) |
4. |
Petrarkizam i ljubavna lirika: Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić i Dominiko Zlatarić; komičke vrste (farsa, eruditna ili učena komedija): Marin Držić, Dundo Maroje, Skup; Nikola Nalješković, Komedija šesta; Martin Benetović, Hvarkinja |
5. |
Barokne pokorničke poeme: tematsko-idejna i stilska analiza (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Ivan Bunić Vučić, Mandalijena pokornica, Ignjat Đurđević, Uzdasi Mandalijene pokornice) |
6. |
Prijevodi i prerade francuskih i talijanskih dramatičara: dubrovačke frančezarije (Molière) i „Metastasio po našu“ (Pietro Metastasio) |
7. |
Ivan Mažuranić, Hrvati Mađarom i Smrt Smail-age Čengića (ulomci); budnice i davorije: Ljudevit Gaj, Antun Mihanović, Dimitrija Demeter, Petar Preradović, Ljudevit Farkaš Vukotinović |
8. |
August Šenoa, Naša književnost, O hrvatskom kazalištu, Zašto pišemo?; Eugen Kumičić, O romanu; Ksaver Šandor Gjalski (hrvatski Turgenjev), Pod starim krovovima (ulomci); Vjenceslav Novak (hrvatski Balzac), Posljednji Stipančići (ulomci); Silvije Strahimir Kranjčević, Mojsije |
9. |
Antun Gustav Matoš i Charles Baudelaire – Srodnost i Suglasja; Milutin Cihlar Nehajev, Studija o Hamletu; usporedba dramaturgije Iva Vojnovića i Milana Begovića s dramaturgijom Henrika Ibsena i Antona Pavloviča Čehova |
10. |
Pjesnička zbirka Hrvatska mlada lirika; ekspresionistička lirika Antuna Branka Šimića i Miroslava Krleže (izabrane pjesme) |
11. |
Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovića (ulomci) |
12. |
Tin Ujević – klasik hrvatskog modernizma (izabrane pjesme) |
13. |
Petar Šegedin, Svi smo mi odgovorni?; Ranko Marinković, Kiklop (ulomci); Ivan Slamnig, Evanđelisti; Danijel Dragojević, Plan grada |
14. |
Jezik kao predmet pjesništva: Luko Paljetak i Josip Sever (izabrane pjesme) |
15. |
Zaključni seminar |