Razvoj suvremenih tehnologija i njihove primjene na raznim područjima života općenito, i ljudskog života posebno znatno utječe na promjene tradicionalne paradigme u shvaćanju ljudske osobe. Ovaj kolegij želi, s jedne strane, prikazati pozitivne dimenzije i sadržaje takvog razvoja, i moguće negativne utjecaje na život na Zemlji, s druge strane. Slijedeći promišljanja raznih domaćih i stranih autora teologa i filozofa tehnike nastojat će se prikazati evolucijske promjene u shvaćanju čovjeka, ali i razne pokrete koji nose gotovo ideološki pristup čovjeku. Digitalizacija života i povezana ideološka obećanja nužno stvaraju određene pomutnje u doživljaja sebe i svijeta. Razni ekrani kojima smo danas izloženi tiho i snažno utječu na naše raspoloženje i oblikuju način funkcioniranja našeg mozga. Kolegiji će nastojati istaknuti posljedice novog pokreta zvanog transhumanizam koji promiče poboljšanje čovjeka pomoću suvremenih tehnologija posebice kombinacijom tzv. NBIC – Nanotehnologije, Biotehnologije, Informatičke i Kognitivne znanosti. Važnost ove teme nalazi svoje utemeljenje u činjenici da je sama tematika etike i transhumanizma dobila svoju katedru u nekim sveučilišnim zajednicama kao na primjer na Katoličkom sveučilištu u Lille-u u Francuskoj.

• Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija. Kako mi i naša djeca silazimo s uma, Zagreb, Ljevak.
• Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
• Papa Franjo (2015.), Laudato si’. Enciklika o brizi za zajednički dom, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
• Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha, Zagreb, Naklada Breza.

• Greguric, I. (2018). Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma, Zagreb, Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
• Turkle, S. (2012). Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, Basic Books.
• Desmurget, M. (2019). La Fabrique du crétin digital. Les dangers des écrans pour nos enfants, Paris, Seuil.
• Alexandre, L. (2017). La guerre des intelligences. Comment l’intelligence artificielle va révolutionner l’éducation, Paris, JCLattès.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% astave prema studijskom programu  izvedbenom nastavnom planu.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastvane unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokviju i seminarskom radu.

Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni i    pismeni seminarski rad).

 Završni ispit (pismeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9 %

vrlo dobar (4) – 80–89,9 %

izvrstan (5) – 90-100%