Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2019. / 2020. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Sociologija europskih integracija
Kratica predmeta SOCP4-2 Šifra predmeta 97915
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivana Brstilo Lovrić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivana.brstilo@unicath.hr Telefon +385 (1) 370 66 79
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Jeronim Dorotić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail jeronim.dorotic@unicath.hr Telefon +385 (1) 370 6601
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi predmeta:

Stjecanje znanja o podrijetlu, načelima i empirijskoj realnosti europskih integracija.

Sadržaj predmeta:

Predavanja: Ekonomski temelji integracija – politički temelji integracija – društvene vrijednosti u Uniji – načelo konvergencije – načelo društvene kohezije – gospodarski rast unutar Unije – globalna konkurentnost Unije – načela Jedinstvenog europskog akta – Načela dogovora iz Maastrichta – Načela dogovora iz Amsterdama – Načela dogovora iz Nice – Smisao i empirijska realnost Lisabonske strategije – europeizacija kao društveni proces – europeizacija kao politički proces – Europa kao nova supersila. 

Seminar: Analiziranje najvažnijih tema predmeta s fokusom na razvijanje razumijevanja za fenomene potaknute europskom integracijom iz sociološke perspektive. Studenti u seminaru sudjeluju izravno u raspravi te izradom kraćeg seminarskog rada.

Timske debate: Studentski timovi (afirmacijska i negacijska strana) će izabrati jednu od ponuđenih tema o kojima postoje suprotstavljena mišljanje te će po zadanim pravilima i na temelju valjanih argumenata voditi konstruktivnu i koordiniranu raspravu.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Definirati osnovne pojmove te izdvojiti glavne značajke i događaje procesa europske integracije. Razlikovati glavne institucije Europske unije. Objasniti glavne teorije europske integracije. Analizirati temeljne ugovore Europske unije. Interpretirati razne sociološke pristupe u izučavanju europske integracije. Diskutirati i analizirati aktualne društvene procese u Europskoj uniji.
Literatura
Obvezna

Favell, A. i Virginie, G., ur. (2011). Sociology of the European Union. Palgrave Macmillan. ; Vukadinović, R. i Čehulić Vukadinović, L. (2011). Politika europskih integracija. Zagreb: Ljevak. ; Grubiša, D., Beširević, N. i Špehar, H., ur. (2012). Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ; McCormick, J. (2010). Razumijeti Europsku uniju. Zagreb: Mate. ; Ćapeta, T. i Rodin, S. (2011). Osnove prava Europske unije na temelju Lisabonskog ugovora. Zagreb: Narodne novine.  ; Saurugger, S. (2013). Teorije i koncepti europske integracije. Preveo Željko Klaić. Zagreb: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Dopunska

Rifkin, J. (2005). Europski san: kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san. S engleskog jezika preveli Andreja Kovačić i Damir Žugec. Zagreb: Školska knjiga. ; Beck, U. i Grande, E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga. ; Baloban, S., ur. (2003.). Hrvatski identitet u Europskoj uniji. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas Koncila. ; Baloban, S. i Črpić, G., ur. (2004). Hrvatska na putu europskih integracija. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. ; Mendras, H. (2004). Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe. Prijevod Srđan Rahelić ; pogovor Vlado Puljiz. Zagreb: Masmedia. ; Gowan, P. i Anderson, P., ur. (1997). The Question of Europe. London: Verso. ; Harrop, J. (1996). The Political Economy of Integration in the European Union. Northampton – Mass., E. Elgar Publishers.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave

– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;

2. Uredno izvršene obveze seminara i timskih debata

– individualni pisani seminarski rad i izlaganje, te pripremljene i izložene timske debate;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

– kumulativno ostvareno kroz seminarsko izlaganje, timske debate i kolokvij.

Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1) Nastavne aktivnosti

– seminarsko izlaganje; timske debate i kolokvij (pismeni).

2) Završni ispit (pismeni)

– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:

  • dovoljan (2) – 50-64% bodova
  • dobar (3) – 65-79% bodova
  • vrlo dobar (4) – 80-89% bodova
  • izvrstan (5) – 90-100% bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova (Pismeni rad: maks. 10 / Usmeno izlaganje: maks. 10)

2) timske debate – maks. 20 bodova (fokus na zadanu temu maks. 5; kvaliteta odgovara na postavljena pitanja maks. 5; organizacija i jasnoća u izlaganju maks. 5; valjanost i originalnost argumentacija te povezanost s predavanjima maks. 5)

3) kolokvij – maks. 30 bodova (od 20 do 25 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 30); 

b) Završni ispit – 30% ocjene 

4) Završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.56 20
Timski rad 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.84 30
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. tjedan nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: O sociološkim pristupima u izučavanju europske integracije.
2. Uvod u cjelinu. Povijesni razvoj europske integracije. Grupni posjet Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj.
3. Institucije Europske unije.
4. Osnivački ugovori Europske unije - uvod u pravni sustav EU.
5. Ekonomski sustav Europske unije.
6. Europske javne politike - proces kreiranja javnih politka u Uniji.
7. Kolokvij
8. Uvod u cjelinu. Teorije europske integracije - neofunkcionalizam i interguvermentalizam.
9. Teorije upravljanja (eng. governanace) - višerazinsko upravljanje, institucionalne teorije, mreže.
10. Uvod u cjelinu. Sociološki pristupi u izučavanju europske integracije.
11. Proces europeizacije, društvene klase, identitet i vrijednosti.
12. Društvena i prostorna mobilnost, društveni pokreti i mediji.
13. Sociološki pristupi prema EU politici i EU javnim politikama - interesi i akteri.
14. Budućnost Europske unije/budućnost Hrvatske u Europskoj uniji.
15. Završna razmatranja: Europeizacija hrvatskog društva.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
3. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
4. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
5. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
6. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
7. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
8. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
9. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
10. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
11. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
12. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
13. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
14. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama.
15. Seminarski rad i timske debate prema zadanim temama: Završna razmatranja/kritički osvrt.