Predmet doprinosi razumijevanju odnosa suvremenih masovni medija i čovjeka, pružajući studentima uvid u specifičnosti antropološke analize. Oslanjajući se na etnografske primjere i antropološke teorijske koncepte promatra se utjecaj kulturnih i geografskih specifičnosti, političkih mijena i društvenih odnosa moći na proizvodnju i potrošnju medija. Masovni mediji se promatraju kao skup kulturno i prostorno-vremenski specifičnih entiteta i praksi, a analiza se utemeljuju na polazištu da su kultura i mediji međusobno konstituirani i ugrađeni jedni u druge. Naglasak je na kontekstualnom stvaranju i smještanju medijskih sadržaja u kulturni prostor te individualnom dekodiranju istih. Predmet istražuje ulogu vlasništva, odnosno koncentraciju medija, utjecaj tehnologije na to kako i što mediji proizvode i distribuiraju te ulogu medija u su-konstruiranju i osporavanju osobnih i političkih identiteta, političkih stavova, nejednakosti, nacionalnih osjećaja, religijskih praksi, reprezentacija roda te seksualnosti i tijela. Specifičan naglasak je na dinamizmu reciprociteta između medija i pojedinca s posebnim osvrtom na digitalne medije, društvene mreže, virtualne zajednice i izazove argumentirane stvarnosti.

Askew, K. and Wilk, R.R. (2002) The Anthropology of Media: A reader, Mass.: Blackwell publishers

Heather A. Horst and Daniek Miller. (2012) Digital Anthropology. London: Berg.

Miller, Daniel (2011). Tales from Facebook. Cambridge: Polity Press.

Miller, Daniel, And Don Slater (2000). The Internet: An Ethnographic Approach. Berg.

Ginsburg, F.D., Abu-Lughod, L., Larkin, B. (2002). Media Worlds: Anthropology on new terrain, Berkeley, University of California Press. 

1. Baudrillard, (2001). Simulacija i zbilja, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.

Featherstone, M., Burrows, R. (2001). Kiberprostor, Kibertijela, Cyberpunk, Kulture tehnološke tjelesnosti. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.

Peterson, Mark. (2003). Anthropology & Mass communication: Media and

Myth in the New Millenium. New York: Berghahn

1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

2. Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti

Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na usmenom ispitu je 50% točne  riješenosti)

Nastavne aktivnosti – 70%:

• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%
• seminarsko izlaganje – 20%

Završni usmeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova