Ciljevi kolegija: Upoznati studente s glavnim teorijama suvremene sociologije te ih osposobiti da navedene teorije analiziraju i kritiziraju. Naglasak je na sakupljanju znanja, kritičkom prosuđivanju i primjeni postojećih koncepata i teorija na današnje društvo.

Sadržaj kolegija:  U okviru kolegija obrađuju se teorije značajnih suvremenih sociologa kao što je N. Elias, A. Giddens, U. Beck, G. Ritzer, P. Bourdie, M. Castells te predstavnici kritičke teorije društva poput E. Fromma i H. Marcusea. Također, predmet kolegija su postmoderne teorije J. Baudrillarda i J.-F. Lyotarda,  poststrukturalizam M. Foucaulta te pregled feminističkih teorija. Kolegij je zaokružen pregledom paradigmi u sociologiji te njihovom primjenom u drugim znanostima s posebnim naglaskom na znanstvenu interdisciplinarnost.

Fromm, E. (1984). Bijeg od slobode. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja); Ritzer, G. (2009). Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Službeni glasnik. (odabrana poglavlja);  Elias, N. (1996). O procesu civilizacije: Sociogenetska i psihogenetska istraživanja. Zagreb: Antibarbarus. (odabrana poglavlja);  Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja);  Zeman, Z. (2004).  Autonomija i odgođena apokalipsa: sociologijske teorije modernosti i modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (odabrana poglavlja); Bourdieu, P. (1999). Nacrt za jednu teoriju prakse. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. (odabrana poglavlja); Fanuko, N. (2009). Cultural capital and simbolic power: the three aspects of Bourdieu’s theory of ideology. Školski vjesnik, str. 7-41.; Foucault, M. (1994). Znanje i moć. Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja);  Foucault, M. (2002). Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja); Ritzer, G. (1997).  Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus. (odabrana poglavlja); Tomić-Koludrović, I., Knežević, S. ( 2004). Konstrukcija identiteta u mikro-makro kontekstu. Acta Iader, 1/20014, str. 109-126.; Ritzer, G. (1999).  McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja); Baudrillard, J. (20012). Simulakrumi i simulacija. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta. (odabrana poglavlja); Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja).

Abercrombie, N., Hill, S., Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Beck, U. (2004). Moć protiv moći u doba globalizacije : nova svjetskopolitička ekonomija. Zagreb: Školska knjiga.; Bourdieu, P. (2011). Distinkcija: društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.; Calhoun, C. J. (2007). Contemporary sociological theory. Oxford: Blackwell Publishing.; Castells, M. (2000- 2003). Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura. Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2003). Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Elias, N. (2007). Što je sociologija?. Zagreb: Antibarbarus.; Giddens, A. (2000). Preobrazba prisnosti: spolnost, ljubav i erotika u modernim društvima. Split: Laus.; Giddens, A. (2005). Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancije.; Giddens, A.(2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Habermas, J. (2009). Moderna – nedovršen projekt, Politička misao, 46(2), 96-111.; Kalanj, R. (2004). Globalizacija i postmodernost: ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura.; Katunarić, V. (1990). Teorija društva u Frankfurtskoj školi. Zagreb: Globus.; Kuvačić, I. (1990). Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Ritzer, G., Goodman, D. J. (2004). Sociological theory. New York: McGraw-Hill.; Sewell, W. (1992). A Theory of Structure: Duality, Agency and Transformation, American Journal of Sociology, 98, 1-29.; Sorić, M. (2012). Refleksivnost u sociologiji Pierrea Bourdieua: nadilaženje socioloških dihotomija, Socijalna ekologija, 21(3), 329- 344.; Spasić, I. (2004). Sociologije svakodnevnog života.Beograd: Societas.; Turner, J. H. (1986). Review: The Theory of Structuration, The American Journal of Sociology, 91(4), 969-977.; Zlatar, J. (2008). Anthony Giddens: refleksivna projekcija osobnosti, Revija za sociologiju, 39(3), 161-182.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Uredno izvršene seminarske obveze: izlaganje i predaja seminarskog rada u zadanom vremenskom terminu.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze izvršene na vrijeme i dva pismena kolokvija)
2. Završni pismeni ispit

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a)  seminarske obveze  – 10%

b) kolokviji – 60%

2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%