Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Diplomatički seminar II
Kratica predmeta POVD236 Šifra predmeta 135470
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 2
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Botica
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ibotica@stin.hr Telefon +385 (1) 61 41 267
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Osposobljavanje polaznika u čitanju srednjovjekovnih dokumenata pisanih hrvatskim jezikom, struktura latinskih isprava, diplomatika, kronologija.

Sadržaj: naučiti studente kako pročitati i protumačiti određeno glagoljsko i ćirilično vrelo, upoznati ih s relevantnim zbirkama povijesnih vrela i referentnim katalozima arhivskoga gradiva te im ukazati na pojedince i institucije zaslužne za otkriće, recepciju i čuvanje određena vrela.

 

 

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Osposobiti studente u čitanju srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih vrela pisanih uglatom i kurzivnom glagoljicom 2. Osposobiti studente u čitanju srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih vrela pisanih ustavnom i kurzivnom ćirilicom 3. Osposobiti studente da samostalno nađu i čitaju epigrafska i paleografska vrela hrvatskoga jezika i pisma te starije arhivsko gradivo hrvatskoga jezika i pisma 4. Osposobiti studente da tumače epigrafska i paleografska vrela hrvatskoga jezika i pisma te starije arhivsko gradivo hrvatskoga jezika i pisma.
Literatura
Obvezna

Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost. Sv. 1.  Rano doba hrvatske kulture (VII–XI. stoljeće), ur. Ivan Supičić, Zagreb 1997. (pojedini članci); Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost. Sv. 2. Srednji vijek i renesansa (XIII–XVI. stoljeće), ur. Eduard Hercigonja, Zagreb 2000. (pojedini članci); M. Žagar, Hrvatska pisma u srednjem vijeku, u: Povijest hrvatskog jezika. Srednji vijek, J. Bratulić i dr., Zagreb 2009., 107–207.

Dopunska

M. Bolonić, Otok Krk – kolijevka glagoljice, Zagreb 1980.; J. Bratulić, Iz problematike proučavanja hrvatskih pravnih spomenika kao spomenika književnosti, Slovo 25–26 (1976): 363–382; J. Bratulić, Istarski razvod. Studija i tekst, Pula 1978.; J. Bratulić i S. Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća, svezak 1 (VIII.-XVII. stoljeće), Križevci 2005.; J. Bratulić i dr., Povijest hrvatskog jezika. Srednji vijek, Zagreb 2009. (pojedini članci); M. Čunčić i M. Perkić, Hrvatski glagoljski natpis Župe dubrovačke iz 11. st., Slovo 59 (2011): 77–122; M. Čunčić, Novo čitanje hrvatskoga glagoljskoga konavoskoga natpisa iz 11. stoljeća, Slovo 59 (2009): 123–133; B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.; V. Grubišić, Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, München i Barcelona 1978.; E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, 2. izdanje, Zagreb 2006.; Z. Horvat, Pregled sačuvanih nadgrobnih ploča krčkih knezova Frankopana, Senjski zbornik 32 (2005): 25–58; N. Isailović, Dve ćirilske isprave Ivana VI (Anža) Frankopana Omišanima, Mešovita građa SANU. Miscellanea 32 (2011): 101–124. (ćir.); S. Ivančić, Povijestne crte o samostanskom III. redu sv. oca Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi. Sa prilozima, Zadar 1910.; D. Klen, Glagoljske isprave crikveničkog samostana pavlina, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 24 (1981): 269–286; J. Kolanović, Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske, Slovo 32–33 (1982–1983): 131–191; J. Kolanović i V. Lemić, Glagoljski rukopisi i isprave 10–19. st. Zbirka mikrofilmova, Zagreb 2002.; I. Kosić, Glagoljični rukopisi u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Glagoljica i hrvatski glagolizam, ur. M.-A. Dürrigl – M. Mihaljević – F. Velčić, Zagreb i Krk 2004, 319–340; I. Kosić, Hrvatski ćirilični rukopisi u zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Slovo 56–57 (20062007): 241268; I. Kukuljević Sakcinski, Listine hrvatske. Acta Croatica. Knjiga I, Zagreb 1863. (glag.); Z. Ladić i G. Budeč, Glagoljska bilježnica šćitarjevskog župnika od 1524. do 1526. godine. Prilog proučavanju crkvenog i seoskog života u zagrebačkoj okolici u ranom novom vijeku, Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda povijesnih i društvenih znanosti HAZU 29 (2011): 149–189; R. Lopašić, Urbar modruški od god. 1486.,Ogulin 1997.; R. Lopašić, Hrvatski urbari. Urbaria lingua croatica conscripta, Zagreb 1894.; D. Malić, Povaljska listina – izvor za poznavanje hrvatske gospodarske i kulturne povijesti, Acta historico-oeconomica 1 (1991): 39–58; M. Marić – M. Šimić – A. Škegro, Pop Tjehodrag i njegov natpis, Povijesni prilozi 33 (2007): 9–32; L. Margetić i P. Strčić, Krčki /Vrbanski/ statut iz 1388., Krk 2008.; A. Mavrić, Acta Croatica: nastanak zbirke i diplomatička analiza, Magistarski (diplomski) rad, Zagreb 2013.; V. Mažuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, Zagreb 1975.; M. Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava, Fluminensia 12/1–2  (2000): 1–15; V. Mošin, Ćirilski rukopisi Jugoslavenske akademije. II. dio. Reprodukcije, Zagreb 1952.; V. Mošin, Ćirilski rukopisi Jugoslavenske akademije. I. dio. Opis rukopisa, Zagreb 1955.; M. Nosić, Humačka ploča, Rijeka 2001.; A. Nazor, Knjiga o hrvatskoj glagoljici. „Ja slovo znajući govorim…“, Zagreb 2008.; A. Nazor, Zagreb – riznica glagoljice, Zagreb 1978.; Obljetnica Povaljske listine i praga 1184–1984. Brački zbornik 15 (1987).; M. Paun i M. Žagar, Slavonski glagoljski natpisi, Glagoljica i hrvatski glagolizam, ur. M.-A. Dürrigl – M. Mihaljević – F. Velčić, Zagreb i Krk 2004, 271–284; M. Pera, Poljički statut, Split 1988.; M. Rimac i I. Botica, Hrvatska ćirilica u glagoljskim matičnim knjigama zapadno od Krke, „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“, prir. T. Galović, Malinska – Rijeka – Zagreb 2011., 521–550; P. Runje, Glagoljica u Zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Zadar 2005.; M. Šimić, Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine, Sarajevo 2009.; V. Štefanić, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Zagreb 1960.; V. Štefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije II. Zagreb 1970.; B. Zelić Bućan, Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000.; A. Škobalj, Stećci u Poljicima u svezi s općim pitanjima podrijetla i pripadnosti stećaka, Poljica 2 (1977): 37–49; Đ. Šurmin, Hrvatski spomenici. Sveska I. (od godine 1100 – 1499.), Zagreb 1898. (ćir.); S. O. Vialova, Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci, Zagreb 2000.; D. Vlahov, Zbirka glagoljskih isprava iz Istre, Pazin 2010.; J. Vončina,Četiri glagoljske listine iz Like, Radovi Staroslavenskog instituta 5 (1964): 213–230; M. Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju, Zagreb 2013.

 

Izvori Staroslavenskoga instituta (intranet),

 http://izvori.stin.hr/index.php?menu=10, pristupljeno 5. V. 2014.

 

Digitalna zbirka rukopisa Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=1098, pristupljeno 5. V. 2014.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – ostvareno kumulativno.

 

Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene:

  • 1. kolokvij – 50%
  • 2. kolokvij – 50%

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)