Cilj kolegija je upoznati studente s tijekom i osnovnim značajkama velikosrpske agresije, okupacije i ustrojavanja srpske paradržave na okupiranom području Republike Hrvatske. Uz usvajanje kronološkog slijeda događaja, naglasak predmeta biti će na osposobljavanju studenata za uočavanje ključnih momenata i procesa, kritičku analizu povijesnih izvora hrvatske i srpske provenijencije te za razumijevanje uzroka, tijeka i posljedica navedenih događaja, važnih za shvaćanje suvremene hrvatske povijesti.

Raspad SFRJ i slom komunizma te nastanak samostalne i demokratske Republike Hrvatske pratila je velikosrpska agresija i okupacija dijela hrvatskog teritorija. Na okupiranom području pobunjeni su Srbi uz pomoć SFRJ/SRJ radili na ustrojavanju paradržave s ciljem njezina ujedinjenja s dijelovima BiH pod srpskom kontrolom i Srbijom. Nakon Sarajevskog primirja uslijedila je implementacija Vanceova plan i raspoređivanje mirovnih snaga UN-a na područja Hrvatske pod njihovom zaštitom. Također, predmet će obraditi teme poput mirovnih pregovora hrvatskih vlasti s čelnicima pobunjenih Srba, njihova odbijanja političkog rješenja problema okupiranih teritorija te oslobodilačke operacije „Bljesak“ i „Oluja“ koje su uslijedile, kao i proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Nikica Barić (2005.), Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb 2005. (odabrani dijelovi); Davor Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije 1987.-1992., Zagreb 2008. (odabrani dijelovi); Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić), Zagreb, 2006 (odabrani dijelovi).

Ante Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990.-ih, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb 2011.; Zdenko Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. od zajedništva do razlaza, Školska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.; Milislav Sekulić, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2001.; Srpska pobuna u zapadnoj Slavoniji 1990.-1995.; Nositelji, institucije, posljedice (ur. Ivica Miškulin, Mladen Barać), Slavonski Brod – Zagreb 2012.; Janja Sekula Gibač, „Raspoređivanje snaga UNPROFOR-a i (ne)provedba demilitarizacije na okupiranom području zapadne Slavonije 1992. godine“, Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 14 (2014); Ante Nazor, Janja Sekula Gibač „Proces pokušaja normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa i mirne reintegracije Republike Srpske Krajine 1994./1995. na okupiranom području zapadne Slavonije“, Časopis za suvremenu povijest, 46 (2014), Zagreb.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pismena verzija istraživanja pismenih izvora;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

1. b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%