Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
2., 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Relacijska antropologija Benedikta XVI/J. Ratzingera u bioetičkim pitanjima
Kratica predmeta IZBP-131 Šifra predmeta 176383
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Odslušani predmet Uvod u bioetiku
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Jerko Valković
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail jerko.valkovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 671
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Dajana s. Marta Carti
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail smartacarti@gmail.com Telefon +385 (1) 098 9100 063
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

U okviru predmeta se obrađuje pristup i doprinos pape Benedikta XVI/J. Ratzingera bioetičkoj disciplini. U prvome dijelu kolegija studenti se upoznaju sa temeljima relacijske antropologije Benedikta XVI/J. Ratzingera i njezinim osnovnim odrednicama: pojmom osobe, pozivom na ljubav i na istinu, pojmom slobode u misli pape Benedikta kao i istraživanjima promjena u tehnološkoj kulturi i njezinim utjecajem na ljudsku osobu. Polazeći od naznačenih karakteristika Benediktove antropologije, u drugom dijelu kolegija, ukazuje se na posebnosti odnosno razlike u odnosu na druge aktualne bioetičke modele i na njihove temeljne argumente u bioetičkom dijalogu. Benediktov bioetički pristup promatrat će se u primjeni na konkretne probleme pobačaja, eutanazije, palijativne skrbi i ekologije.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Upoznati specifičnost relacijske antropologije Benedikta XVI/J. Ratzingera i njezine primjene u bioetici; 2. uočiti promjene naglaska ovog pristupa bioetici u odnosu na druge bioetičke modele; 3. razumjeti važnost ovoga pristupa u bioetičkom dijalogu u suvremenom društvu i tehnološkoj kulturi; 4. upoznati interdisciplinarnost bioetičke discipline; 5. naučiti argumentirano raspravljati o bioetičkim pitanjima i problemima unutar bioetike; 6. samostalno istražiti (neki) bioetički problem i argumentirano ga braniti.
Literatura
Obvezna

Benedikt XVI., Caritas in veritate, Ljubav u istini, Enciklika o cjelovitome ljudskom razvoju u ljubavi i istini, KS, Zagreb, 2009., Benedikt XVI./Ratzinger J., Dogma i navještaj, KS, Zagreb 2011.,Carti M.D. L’approccio di Benedetto XVI alla bioetica nel contesto d’altri modelli attuali, Roma 2016., Matulić T., Bioetika, Glas Koncila, Zagreb 2001., Pellegrino E. D. –Thomasma D., For The Patients Good. The Restoration of Beneficence in Health Care, Oxford University Press, New York 1988., Potter V. R., Global bioethics, Michigan State University Press, Michigan 1988.

Dopunska

Čović A. – Gosić N. –Tomašević L. (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, Pergamena, Zagreb 2009., Engelhardt jr. H. T., The Foundations of Christian Bioethics, Swers &Zeirlrnger Publishers, Lisse 2000., Engelhardt jr. H. T., The Foundations of Bioethics, Oxford University Press, 19962., Fuček I., «Još uvijek kriza moralne teologije?», u Obnovljeni život 56 (2001) 3, 333 – 357., La sessualità al servizio dell’amore. Antropologia e criteri teologici, Edizioni Dehoniane Roma, 19962,  Obnova braka i obitelji, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1998., Osoba – Savjest, Verbum, Split 2003, Predbračna ljubav – Bračna ljubav, Verbum, Split 2005., Vjerovati – živjeti, Verbum, Split 2010., Život – Smrt, Verbum, Split 2008., Pellegrino E. D. –Thomasma D., Helping and Healing, Georgetown University Press, Washington D.C. 1997., The Christian Virtues in Medical Practice, Georgetown University Press, Washington D.C. 1996., The Virtues in Medical Practice, Oxford University Press, New York 1993., Potter V. R., Bioetika: most prema budućnosti, Digital Point Tiskara, Rijeka 2007., Sgreccia E., Manuale di bioetica. Aspetti medico-sociali, Volume II, Vita e Pensiero, Milano 2012., Manuale di bioetica. Fondamenti ed etica biomedica, Volume I, Vita e Pensiero, Milano 20074., Valjan V. (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo 2007.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti

  1. izvršeno samostalno istraživanje
  2. aktivnost na nastavi
  3. 1.kolokvij (pismeno)
  4. esej (pismeno)

 2. Završni ispit (usmeni)

Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

  1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
  1.  samostalno istraživanje – max. 15 bodova
  2. aktivnost na nastavi – max. 15 bodova
  3. kolokvij – max. 20 bodova
  4. esej– max. 20 bodova

2.  Završni ispit – 30% ocjene

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)