Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij psihologije Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta PSIHOLOGIJA IGRE I IGRANJA
Kratica predmeta IZBD-113 Šifra predmeta 186789
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tihana Brkljačić
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail tihana.brkljacic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta: Cilj predmeta jest studentima viših godina studija psihologije pružiti sveobuhvatni uvid u fenomen igre i igranja u različitim aspektima ljudskog društva. Ovaj kolegij omogućit će studentima interpretaciju motivacije za igru, uvjeta i posljedica igranja, a stečena znanja proširit će spoznaje iz područja kognitivne psihologije, razvojne psihologije kao i socijalne i pozitivne psihologije.    

Sadržaj predmeta: Else (2014) definira igru kao proces koji je samostalni izbor i cjelokupno iskustvo, vođen znatiželjom i zadovoljstvom i sam sebi svrha. Igra je sastavni i neizostavni dio života, kako kod ljudi tako i kod različitih životinjskih vrsta. Životinjska mladunčad kroz igru uči mnoge korisne vještine, kao što su npr. lov, skrivanje, vrebanje, penjanje ili hrvanje. Iako i djeca uživaju u spomenutim aktivnostima, ljudska vrsta je razvila i brojne specifične igre koja djecu pripremaju za civilizirani život. Iako je, po definiciji, igra sama sebi svrha, ona ima višestruke razvojne benefite kao što su stjecanje psiho-motoričkih vještina, razvijanje kognitivnih sposobnosti kao što su logičko razmišljanje i odlučivanje, kreativnost i rješavanje problema; razvijanje moralnih vrijednosti i empatije, razumijevanje važnosti poštivanja pravila i veze uzrok-posljedica; socijalnih i komunikacijskih vještina kao što su tolerancija, asertivnost, kooperativnost i kompetitivnosti. Iako većina istraživanja proučava (a) ulogu igre u socijalizaciji (b) računalne i video igre i njihov utjecaj na razvoj i dobrobit mladih  i (c) natjecateljske sportove kao specifični oblik igre; igra je često sastavni dio svakodnevnice odraslih, a pripisuju joj se brojne pozitivne karakteristike kao što su opuštanje, smanjenje stresa i uživanje. Također, igra je katalizator socijalnih odnosa, a ima važnu ulogu i u međugeneracijskim odnosima jer se upravo kroz igru često ostvaruju kvalitetni kontakti svih članova obitelji. Kolegij bi studentima ponudio cjelovit uvid u jedno važno područje koje se za sada samo sporadično spominje u nekim postojećim kolegijima (npr. razvojna psihologija, psihologija učenja). 

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Definirati igru, usporediti različite vrste igara i opisati teorije igre i igranja. Objasniti motivaciju za igranje pojedinih igara kao i posljedice uključivanja u različite vrsta igara. Navesti, definirati i usporediti psihologijske benefite i opasnosti vezane uz različitih vrsti igara; Analizirati igre u međukulturalnom kontekstu; Analizirati povezanost između preferencija k specifičnim igrama i temperamenta i osobina ličnosti; Opisati spolne, dobne i međukulturalne razlike u vrstama i načinima igranja; Planirati korištenje igara kao podrške u provođenju različitih tretmana za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja; Analizirati mogućnosti korištenja igara u istraživanjima u kognitivnoj znanosti; Primijeniti znanje o igrama kako bi se osmislila igra za učenje specifičnog sadržaja
Literatura
Obvezna
Dopunska
  • Broadhead, P., Howard, J. and Wood, E. (2010). Play and Learning in the Early Years. London: Sage.
  • Else, P. (2014). Making Sense of Play. New York: McGraw-Hill.
  • J., Chrisitie, J., & Wardle, F. (2005). Play, Development, and Early Education. Pearson Education, Inc. Boston, MA.
  • Moyles, J. (1989). Just playing? The role and status of play in early childhood education. Milton Keynes: Open University Press.
  • Muchacka,B. (2008). Educational aspects of children’s plays. Kraków: WNAP.
  • Pellegrini, A.D., & Smith, P.K. (1998). Physical Activity Play: The Nature and Function of a Neglected Aspect of Play. Child Development, 69(3). 577-598.
  • Raessens , (2006). Playful identities, or the ludification of culture. Games and Culture   1( 1 ), 52–57.
  • Schaefer, C. E. & Reid, S. E. (2001). Game play: therapeutic use of childhood games. New York: Chichester : Wiley
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  • Nastavne aktivnosti – max. 70 bodova
  • Završni ispit – max. 30 bodova
Način polaganja ispita

Pismeni

Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

  1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
    • Kolokviji – 50%
    • Seminarsko izlaganje – 20%
  1. Završni ispit  (pismeni) – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)