Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Intelektualci i hrvatska politika (1918.-1945.)
Kratica predmeta IZBP-134 Šifra predmeta 177690
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Stephen Nikola Bartulica
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail stjepo.bartulica@unicath.hr Telefon +385 (1) 3700 703
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Stipe Kljaić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje null
Kontakt e-mail stipekljaic@gmail.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s poviješću intelektualaca u hrvatskom političkom i kulturnom životu prve polovine 20. st. Najprije će u uvodu biti predstavljena mjesto i uloga intelektualaca u modernoj povijesti, a onda upoznavanje sa metodologijom historiografske grane intelektualne povijesti, koja je važna za istraživanje ove povijesne problematike. Sadržaj predmeta obuhvaća ulogu intelektualaca u populariziranju misli i ideja u hrvatskom političkom i kulturnom prostoru prve polovine 20. st., zatim predstavljanje njihovih različitih nacionalnih, političkih i socijalnih učenja (seljačka ideologija, marksizam-socijalizam-komunizam, katolicizam, hrvatski nacionalizam, jugoslavenski nacionalizam, građanski liberalizam), i na kraju, čitanje i tumačenje izvornih tekstova pojedinih protagonista u kojima su zastupali ta i takva učenja.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Upoznavanje studenata s vodećim protagonistima i njihovim mislima i idejama na hrvatskoj intelektualnoj sceni prve polovine 20. stoljeća 2. Usvajanje i razumijevanje temeljnih misaonih tradicija među hrvatskim intelektualcima iz spomenutog razdoblja. 3. Primjena tih znanja i spoznaja u analizi izvornih tekstova odabranih autora i savladavanju literature o istima, koji su dali značajan doprinos u artikuliranju glavnih političkih ideja i ideologija u hrvatskoj politici iz prve polovine 20. stoljeća. 4. Stjecanje znanja o metodologiji potrebnoj za proučavanje povijesti misli i ideja, presudnoj za spoznaju djelovanja hrvatskih intelektualnih elita prve polovine 20. stoljeća. 5. Poticanje studenata na samostalni rad i rasprave unutar kolegija i seminara. 6. Postizanje kompetencija za kritičko čitanje izvora, njihovo tumačenje i prijeko potrebnu kontekstualizaciju. 7. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 8. Pridržavati se etičkih načela u radu 9. Poticati društveno odgovorno ponašanje
Literatura
Obvezna

Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988. (odabrana poglavlja); Ivo Banac, Hrvati i Crkva – kratka povijest hrvatskog katoličanstva u modernosti, Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); Miloslav Janićijević, Stvaralačka inteligencija međuratne Jugoslavije, Beograd 1984. (odabrana poglavlja); Zorica Stipetić, Komunistički pokret i inteligencija: istraživanja ideološkog i političkog djelovanja inteligencije u Hrvatskoj (1918.-1945.), Zagreb 1980. (odabrana poglavlja); Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike (1895.-1945.), Zagreb 1995. (odabrana poglavlja).

Dopunska

Palgrave advances in intellectual history, (ur. Richard Whatmore, Brian Young), New York 2006.; Jeremy Jennings, Tony Camp-Weltch, Intellectuals and politics: From Dreyfuss to Salman Rushdie, New York and London, 1997.; Ivo Pilar, Južnoslavensko pitanje, Varaždin 1990.; Milan Šufflay, Izabrani politički spisi, Zagreb 2000.; Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost, (ur. Mirko Mađor), Zagreb 1997.; Vinko Krišković, Izabrani književni i politički eseji, (ur. Dubravko Jelčić) Zagreb 2003. Dominik Barać, Socijalna filozofija boljševizma, Zagreb 1944.; Ivan Čehok, Filozofija Stjepana Zimmermanna, Zagreb 1993.; Hijacint Bošković, Filozofski izvori nacionalsocijalizma i fašizma, Zagreb 1939.; Tijas Mortigija, Moj životopis, Zagreb 1996.; Kruno Krstić, Studije rasprave i članci (ur. Božidar Petrač), Zagreb 2015.; Nada Kisić Kolanović, Ivo Politeo – Povijest, intelektualci, odvjetništvo 1887. – 1956.; Zagreb 2015.; Višeslav Aralica, Matica Hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1935.-1945.), Zagreb 2010.; Bonifacije Perović, Hrvatski katolički pokret, Rim 1976. Zlatko MATIJEVIĆ, Slom katoličkog jugoslavenstva: Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS (1919.-1929.), Zagreb 1998.; Jure Krišto, Hrvatski katolički pokret (1903.-1945.), Zagreb 2004.; Rudolf Bičanić, Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Zagreb 1936.; Ivo Šarinić, Ideologija seljačkog pokreta, Zagreb 1936.; Dinko Tomašić, Društveni razvitak Hrvata, Zagreb 1997.; Josip Grbelja, Uništeni naraštaj – tragične sudbine novinara NDH, Zagreb 2000.; Mladen Iveković, Hrvatska lijeva inteligencija (1918-1945), Zagreb 1970.; Ivan Krtalić, Sukob s desnicom, Zagreb 1989.; Stanko Lasić, Sukob na književnoj ljevici (1928.-1952.), Zagreb 1970.; Stanko Lasić, Miroslav Krleža i NDH (10. IV. 1941.-8. V. 1945.), Zagreb 1989.; Božo Kovačević, Slučaj zagrebačkih revizionista, Zagreb 1989.; Božo Kovačević, Psihoanaliza i ljevica, Zagreb 1989.; Zorica Stipetić, August Cesarec: argumenti za revoluciju, Zagreb 1982.; Viktor Novak, Antologija jugoslavenske misli, Beograd 1930., Vladimir Dvorniković; Naša kulturna orijentacija u današnjoj Evropi, Beograd 1930.; Ferdo Šišić, Jugoslavenska misao: istorija ideje jugoslavenskog narodnog ujedinjenja i oslobođenja od 1790. do 1918., Beograd 1937.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% bodova tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9%
dobar (3) – 65-79,9-%
vrlo dobar (4) – 80-89.9%
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarske obveze – 10%
  • 1. kolokvij – 30%
  • 2. kolokvij – 30%

b) Završni ispit – 30% ocjene

  • usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.4 10
Kolokvij-međuispit 0.8 30
Kolokvij-međuispit 0.8 30
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. i 14. nastavni tjedan
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje – prikaz kolegija i tema
2. Pojam intelektualac
3. Što je intelektualna povijest?
4. Politički i ideološki sustav Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.)
5. Politički i ideološki sustav Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.)
6. Europski intelektualni i politički život i njegovi utjecaji na hrvatske intelektualce (1918.-1945.)
7. Kolokvij
8. Pravaške tradicije, ustaštvo i ideja samostalne hrvatske države (1918.-1945.)
9. Hrvatska seljačka stranka: seljačko pitanje i ideja federalizma (složene države južnih Slavena)
10. Jugoslavenski nacionalizam: monarhizam, unitarna država i jedinstvena jugoslavenska nacija
11. Marksistička ljevica i hrvatska politika u znaku socijalne revolucije i Nove Jugoslavije
12. Katolici u hrvatskoj politici: antikomunizam i okretanje od jugoslavenstva ka hrvatskoj nacionalnoj misli
13. Predstavnici građanskog liberalizma na liniji jugoslavenskog unitarizma
14. Kolokvij
15. Hrvatski intelektualci i Drugi svjetski rat
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar. Podjela tema studentskih panela i terminski plan
2. Ivo Pilar i južnoslavensko pitanje
3. Milan Šufflay i kulturna definicija hrvatske nacije
4. Javno djelovanje i intelektualni rad Filipa Lukasa kao predsjednika Matice Hrvatske (1929.-1945.)
5. Vinko Krišković u obrani demokratskog političkog sustava i hrvatske nacionalnih prava u prvoj Jugoslaviji
6. Kruno Krstić o hrvatskom jeziku i hrvatskoj nacionalnoj politici u Drugom svjetskom ratu
7. Kolokvij
8. Miroslav Krleža o marksizmu, jugoslavenstvu i hrvatstvu
9. Ideja jugoslavenstva u djelima Viktora Novaka, Vladimira Dvornikovića i Ferda Šišića
10. Seljačka ideologija kod Rudolfa Bičanića, Dinka Tomašića i Ive Šarinića
11. Katolička misao Dominika Baraća, Hijacinta Boškovića i Stjepana Zimmermanna o modernim ideologijama (komunizam, fašizam, nacionalsocijalizam)
12. Pokušaji artikulacije ustaške ideologije u djelima Ive Bogdana, Ive Guberine i Mladena Lorkovića
13. Četnički i partizanski pokret u ratnim kolumnama Milivoja Magdića i Tijasa Mortigije
14. Kolokvij
15. Ante Ciliga i njegov životni put od komunista do protivnika staljinizma