Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Epidemije, medicina i društvo kroz povijest
Kratica predmeta IZBP-139 Šifra predmeta 181177
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Kristina Puljizević
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznati studente s fokusom promatranja povijesnih procesa iz perspektive širih društvenih slojeva na primjeru socijalne povijesti medicine. Osposobiti studente za višeslojno traženje uzroka pojedinim povijesnim procesima. U okviru seminarske nastave cilj je osposobiti studente za samostalnu i kritičku analizu raznovrsnih povijesnih izvora.
Sadržaj: Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine; 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija; 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima; 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu; 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore.
Literatura
Obvezna

Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)

Dopunska

Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Seminarski rad 0.44 20
Kolokvij-međuispit 0.55 25
Kolokvij-međuispit 0.55 25
Ukupno tijekom nastave 2.34 70
Završni ispit 0.66 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 7. i 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Bolest u prapovijesti i prve epidemije
2. Hipokratova medicina i epidemije u starom vijeku
3. Lepra: bolest i društveni „identitet“ oboljelih
4. Kuga i Crna smrt
5. Mjere protiv širenja kuge
6. Epidemije u novom vijeku: „Kolumbijska razmjena“ bolesti
7. Kolokvij
8. Razvoj medicine, interes država u liječenju bolesti
9. Od sušice do tuberkuloze
10. Kolera i razvoj bakteriologije u 19. stoljeću
11. Epidemiološka tranzicija
12. Španjolska gripa
13. AIDS – prva post moderna epidemija
14. Kolokvij
15. Epidemije i društvo
Seminari
Tjedan Tema
1. Trepanacija u starom vijeku (slikovni izvori)
2. Hipokratova zakletva, Hipokratovi aforizmi
3. Tristan i Izolda (o stigmi leproznih)
4. Opis kuge u Boccacciovom Decameronu
5. Naputak za zaustavljanje kuge (19. stoljeće)
6. Amatus Lusitanus i liječenje sifilisa
7. Kolokvij
8. Recepcija Jennerove metode (karikature)
9. Zdravstveno prosvjećivanje i Narodna čitanka o zdravlju
10. Naputak za sprječavanje kolere (19. stoljeće)
11. Epidemiološka tranzicija u Hrvatskoj
12. Španjolska gripa - hrvatski primjeri (Pula, Zagreb, Osijek)
13. AIDS – novinski članci
14. Kolokvij
15. Epidemije i umjetnost