Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Bosna i Hercegovina: raskrižje svjetova
Kratica predmeta IZBP-15 Šifra predmeta 192114
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tado Jurić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail tado.juric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 674
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Razumjeti širi kontekst prošlosti Bosne i Hercegovine i usvojiti osnovna znanja o političkom uređenju Bosne i Hercegovine i razvoju njene državnosti. Prikazati raznolikost kulturnih utjecaja u zemlji (zapadne civilizacije, islamske, židovske i pravoslavne civilizacije). Uočiti važnost djelovanja franjevaca u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH. Razložiti glavne značajke politike srpske, bošnjačke i hrvatske političke elite u BiH. Razložiti obilježja agresivnog nacionalizma u BiH. Uočiti procese koji Bosnu i Hercegovinu danas čine tipičnim podijeljenim društvom i fragilnom državnom tvorevinom. Opisati ulogu međunarodne zajednice u BiH. Razmotriti institucionalne mehanizme pomoću kojih se uređuju odnosi među etničkim podijeljenim društvenim segmentima – konsocijacijska demokracija.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1.) Znati interpretirati povijesne i aktualne procese u Bosni i Hercegovini. 2.) Shvatiti procese prožimanja različitih kulturnih i civilizacijskih utjecaja na prostoru BiH. 3.) Analizirati značajke glavnih političkih i društvenih procesa u Bosni i Hercegovini. Razložiti glavne značajke politike srpske, bošnjačke i hrvatske političke elite u BiH. Razložiti obilježja agresivnog nacionalizma u BiH. 4.) Analizirati strukturalne probleme demokracije i demokratskog uređenja u podijeljenim društvima - primjena konsocijacijske demokracije; koristiti interdisciplinarni pristup u radu; razumjeti znanstvena dostignuća političkih znanosti. 5.) Kritički analizirati i interpretirati izvor. 6.) Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7.) Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 8.) Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 9.) Preuzeti temelje društveno odgovornog ponašanja - formirati stav prema kojem su sve vrste agresivnog nacionalizma i totalitarnih projekata neprihvatljivi; pridržavati se načela nepristranosti jer teme imaju izraženu dnevno-političku uporabu; osposobiti se za izbjegavanje ideološkog pristupa i instrumentalizacije tumačenja događaja. Pomirenje. Vježbati se u senzibilitetu za promatranje aktualnih događaja.
Literatura
Obvezna

M. Kasapović, Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Zagreb 2005.; M. Kasapović, Problemi kritike konsocijacijske demokracije u Bosni i Hercegovini, Status br. 12, Mostar 2007.; N. Malcolm, Povijest Bosne, Zagreb i Sarajevo 1995. (odabrana poglavlja iz navedenih dijela)

Dopunska

S. Arnautović, Političko predstavljanje i izborni sistemi u Bosni i Hercegovini u XX stoljeću, Sarajevo 2009., (str. 87-221, 409-632.); Lj. Antić, Velikosrpski nacionalni programi, Zagreb 2007.; F. Bieber, Bosna i Hercegovina poslije rata: Politički sistem u podijeljenom društvu, Sarajevo 2008.; M.-J. Calic, Krieg und Frieden in Bosnien-Herzegowina, Frankfurt am Main 1996.; S. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1992.; S. Džaja, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918), Mostar 2002.; S. Džaja, Politička realnost jugoslavenstva 1918-1991. S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo i Zagreb 2004.; M. Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2003.; B. Magaš, I. Žanić, (ur.), Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995, Zagreb 1999., N. Klaić, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1994.; M. Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.; G. Milić, Serijal Alkemija Balkana: Bosna i Hercegovina, Al Jazeera Balkans, Sarajevo 2013.; O. Ibrahimagić, Bosanski identitet i suverenitet, Sarajevo 2012.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i kontinuiranom praćenju.

Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje)
2) Završni ispit (pisani ispit)

Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski rad – max. 35 bodova;
2) kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – max. 35 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene
1) završni ispit – max. 30 bodova (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)