|
Detaljni izvedbeni plan |
||||||||||||||||
Akademska godina | 2017. / 2018. | Semestar | Ljetni | ||||||||||||||
Studij | Preddiplomski sveučilišni studij povijesti | Godina studija |
1. | ||||||||||||||
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Naziv predmeta | Svjetska povijest 19. stoljeća | ||||||||||||||||
Kratica predmeta | POVP2-2 | Šifra predmeta | 111936 | ||||||||||||||
Status predmeta | Obvezni | ECTS bodovi | 4 | ||||||||||||||
Preduvjeti za upis predmeta | Nema | ||||||||||||||||
Ukupno opterećenje predmeta | |||||||||||||||||
Vrsta nastave | Ukupno sati | ||||||||||||||||
Predavanja | 30 | ||||||||||||||||
Seminari | 15 | ||||||||||||||||
Mjesto i vrijeme održavanja nastave | HKS – prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
II. NASTAVNO OSOBLJE |
|||||||||||||||||
Nositelj predmeta | |||||||||||||||||
Ime i prezime | Kristina Puljizević | ||||||||||||||||
Akademski stupanj | Doktor znanosti | Zvanje | Docent | ||||||||||||||
Kontakt e-mail | kristina.puljizevic@unicath.hr | Telefon | +385 (1) | ||||||||||||||
Konzultacije | Prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Jezik na kojem se nastava održava | Hrvatski | ||||||||||||||||
Opis predmeta |
Kolegij se sastoji od odabranih tema iz europske i svjetske povijesti „dugog 19. stoljeća“. tj od Francuske revolucije do 1918. godine kada su se na mnogostruke načine preobrazili europski i svjetski politički i društveni odnosi. Cilj je upoznati studente s osnovama modernizacijskih procesa posebno procesa političke modernizacije tj. oblikovanja suvremene države i nastanka suvremenog pojma suvereniteta. Historiografskom raščlambom prijelomnih događaja, najvažnijih procesa i osoba europske i svjetske povijesti 19. stoljeća studenti će biti u stanju razumjeti i kritički vrednovati historiografske interpretativne okvire navedenog razdoblja, razdoblja koje je u ideološkom, političkom i svjetonazorskom kontekstu odredilo europsku i svjetsku povijest sve do naših dana. |
||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz europske i svjetske povijesti 19. stoljeća. | ||||||||||||||||
Literatura | |||||||||||||||||
Obvezna | A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809. -1918., Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja); A. J. P., Taylor, Borba za prevlast u Europi 1848.-1918., Sarajevo, 1968. (odabrana poglavlja); Povijest svijeta od početka do danas, 2. izdanje, Zagreb 1990; A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja). |
||||||||||||||||
Dopunska | Ch. Tilly, L. Tilly, R. Tilly, Buntovno stoljeće 1830.-1930., Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb, 2006.; Cravetto (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008.; I. Bibo, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; A. Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.; J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.; J. Carpentier, F. Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999.; J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.; G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996.; Ch. Sellers, – H. May, N. R. – McMillen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996.; G. M., Trevelyan, G. M., Povijest Engleske, Zagreb 1956.; D. Agičić, Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.; I. T. Berend i G. Ranki, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; H.-U. Wehler, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005; E. Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb 1987. (odabrana poglavlja) E. Hobsbawm, Doba kapitala, Zagreb 1989. (odabrana poglavlja); |
||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||
Polaže seDa | Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe | Ulazi u prosjekDa | |||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
|
||||||||||||||||
Način polaganja ispita |
|
||||||||||||||||
Način ocjenjivanja | Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
||||||||||||||||
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
|