Predmet je usmjeren na analizu suvremenih socioloških teorija, pri čemu je naglasak na njihovoj sistematskoj, a ne kronološkoj podjeli. U središtu su pozornosti mikrosociološki pristupi pojedincima i njihovim međusobnim interakcijama. Obrađuju se teorije simboličkog interakcionizma, dramaturški pristup, fenomenologijska sociologija, etnometodologija, egzistencijalistička sociologija te teorije devijantnosti u interakcionističkoj perspektivi. Predmet su kolegija i različiti pokušaji integracije mikro i makro razine u sociologiji u okviru teorija razmjene, racionalnog izbora i mreže. Studenti se na predavanjima i seminarskim izlaganjima upoznaju s glavnim pojmovima i razmišljanjima autora suvremenih socioloških teorija. Naglasak je na stjecanju znanja, kritičkom prosuđivanju i primjeni teorijskih pretpostavki na današnje društvo.

Becker, H., (1991), Outsiders: Studies In The Sociology Of Deviance, New York: The Free Press.; Berger, P. L., Luckmann, T. (1992), Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb: Naprijed.; Goffman, E., (2000), Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu, Beograd: Geopoetika.; Haralambos, M., Holborn, M., (2002), Sociologija: teme i perspektive, Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja); Kalanj, R., (2005), Suvremenost klasične sociologije, Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja); Mead, G. H., (2003), Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Ritzer, G., (1997), Suvremena sociologijska teorija, Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja); Spasić, I., (2004), Sociologije svakodnevnog života, Beograd: Radunić. (odabrana poglavlja); Turner, J. H., Stets, J. E., (2011), Sociologija emocija, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Abercrombie i sur., (2008), Rječnik sociologije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Calhoun, C. J. et al., ur., (2002), Contemporary sociological theory, Oxford: Blackwell Publishing.; Connell, R. W., (1997), Why is Classical Theory Classical?, American Journal od Sociology, 6(102), pp. 1511-1557.; Cook, K. S., Whitmeyer, J. M., (1992), Two Approaches to Social Structure: Exchange Theory and Network Analysis, Annual Review of Sociology, 18, pp. 109-127.; Cropanzano, R., Mitchell, M. S. (2005), Social Exchange Theory: An Interdisciplinary Review, Journal of Management, 31(6), pp. 874-900.; Elster, J., (2000), Uvod u društvene znanosti: matice i vijci za objašnjenje složenih društvenih pojava, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Emerson, R. M., (1976), Social Exchange Theory, Annual Review of Sociology, 2, pp. 335-362.; Esser, H., (1993), The Rationality of Everyday Behavior, Rationality and Society, 5(1), pp. 7-31.; Garfinkel, H., (2006), Zdravorazumsko znanje o socijalnim strukturama: dokumentarna metoda interpretacije u laičkom i profesionalnom iznalaženju činjenica, Diskrepancija: studentski časopis za društveno-humanističke teme, 7(11), str. 59-78.; Giddens, A., (2007), Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Goffman, E., (2011), Azili: eseji o društvenom položaju pacijenata bolnica za mentalno obolele i drugih utočenika, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Goffman, E., (2011), Stigma: zabeleške o ophođenju sa narušenim identitetom, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Granovetter, M., (1985), The Strenght of Weak Ties: A Network Theory Revisited, Sociological Theory, 1, pp. 201-233.; Hechter, M. i Kanazawa, S., (1997), Sociological Rational Choice Theory, Annual Review of Sociology, 23, pp. 191-214.; Jackson, S., (1993), Even sociologists fall in love: An exploration in the sociology of emotions, Sociology, 27(2), pp. 201-220.; Kunzmann, P., Burkard, F.-P., Wiedmann, F., (2001), Atlas filozofije, Zagreb: Golden marketing.; Kuvačić, I. (1990), Suvremene sociološke teorije, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Mauzelis, N., (2000), Sociologijska teorija: što je pošlo krivo?, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Maynard, D. W., Clayman, S. E., (1991), The Diversity of Ethnomethodology, Annual Review of Ethnomethodology, 17, pp. 385-418.; Pavić, Ž., (1994), Fenomenologija i sociologija: uvod u ‘refleksivnu sociologiju’, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 3(2/3 (10/11)), str. 279-295.; Ritzer, G., Goodman, D. J., (2004), Sociological theory, New York: McGraw-Hill.; Scheff, T. J., (2005), Looking-Glass Self: Goffman as Symbolic Interactionist, Symbolic Interaction, 28(2), pp. 147-166.; Sharrock, W., (1989), Ethnomethodology, The British Journal of Sociology, 40(4), pp. 657-677.; Simonović, K., (2008), Prema sociologijskoj konceptualizaciji emocija, Socijalna ekologija, 17(2), str. 149-165.; Thoits, P. A., (1989), The sociology of emotions, Annual Review of Sociology, 15, pp. 317-342.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70 % nastave) i stjecanje minimalno 35 od ukupno 100 bodova unutar obveznih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz zadane nastavne aktivnosti i završni ispit (minimum za prolaz na završnom ispitu je 50% točne riješenosti).

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

a)  kolokviji – 60 %

b) seminarske obveze  – 10 %

2. Završni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %