Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2017. / 2018. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Stara povijest Istoka
Kratica predmeta POVP4-1 Šifra predmeta 97970
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Siniša Bilić – Dujmušić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sinisa.bilic-dujmusic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 628
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznavanje s počecima ljudskog razvoja i ranim stadijima kulture. Utemeljenje civilizacijskog razvoja na Bliskom istoku, te geneza ranih društava s državom. Upoznavanje s uvjetima i okolnostima koji karakteriziraju opće stupnjeve evolucije, posebno sjedilaštvo i neolitizacija, te nastanak složenih i stratificiranih društava i gradskog života. Na primjeru ranih povijesnih žarišta Bliskog istoka (u Aziji i u Egiptu) stječe se uvid u razvoj koji se zbiva neovisno i drugdje. Osobito se nastoji pokazati značaj bliskoistočnog razvitka za razvoj susjednih dijelova Sredozemlja (egejski prostor brončanog doba). Sadržaj: 1) Prapovijest i problemi primitivnih društava. Razvoj ljudske vrste. Prapovijest i problemi primitivnih društava. Najstariji stupnjevi kulturnog razvitka i lovačko–sakupljačke zajednice. Geneza zemljoradničkih i stočarskih kultura. 2) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Mezopotamija u 5. i 4. tisućljeću pr. Krista – geneza stratificiranog društva, grada i države. Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. 3) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija. 4) Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Egipat, Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku, Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Usvojiti znanja o procesu razvoja primitivnih zajednica i ranih civilizacija Bliskog Istoka i Egipta. 2. Usvojiti terminologiju ovog znanstvenog područja. 3. Početi razumijevati metodologiju istraživanja stare povijesti i prepoznati njene specifičnosti. 4. Napisati strukturirani rad o povijesti ranih civilizacija, te održati jasno i organizirano izlaganje uz korištenje suvremene tehnologije. 5. Moći se samostalno koristiti literaturom o povijesti ranih civilizacija. 6. Akumulirati stručna znanja potrebna za izvođenje nastave u 5. razredu osnovne i 1. razredu srednje škole. 7. Steći temeljna znanja i potrebne vještine za nastavak stručnog usavršavanja na polju stare povijesti bliskoistočnih i egipatske civilizacije.
Literatura
Obvezna

Povijest, sv. 1–2., Piotello 2007; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1–4., Opatija 1974–79.; Biblijski atlas the Times, Ljubljana 1990.

Dopunska

H. J. Nissen, The Early History of the Ancient Near East 9.000–2.000 BC, Chicago, 1988.; S. N. Kramer, Historija počinje u Sumeru, Zagreb 1966.; P. Lisičar, Stari Istok, Zagreb 1975.; L. Woolley, Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 2, Zagreb 1966.; J. Hawkes, Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 1, Zagreb, 1966.; R. Matasović, Kultura i književnost Hetita, Zagreb 2000.; P. Montet, Egipat u doba Ramzesa, Zagreb 1979.; G. Contenau, Babilon i Asirija, Zagreb 1979.; E. Heršak, Drevne seobe, Zagreb 2005.; I. Uranić, Stari Egipat, Zagreb 2004.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 10% (pismeno 10%)
  • 1. kolokvij – 30%
  • 2. kolokvij – 30%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30% 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.85 30
Kolokvij-međuispit 0.85 30
Seminarski rad 0.3 10
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija U 10. i 15. tjednu nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Arheološke metode datiranja
2. Evolucija
3. Paleolitska ekonomija
4. Pojava neolitika i neolitizacija Europe
5. Nastanak naseobinskog sustava
6. Pojava pisma
7. Mezopotamski zakonodavci
8. Asirija
9. Hetiti
10. Feničani (kolokvij)
11. Počeci egiptologije
12. Osnove egiptologije
13. Vjerska reforma Amenofisa IV.
14. Zapadna obala kod Tebe
15. Biblija kao povijesni izvor (kolokvij)
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih radova
2. Pripremni tjedan (nema izlaganja seminara)
3. • Paleolitska umjetnost • Jerihon • Çatal Hüyük
4. Teorije o nastanku države
5. • Stela jastrebova • Sumerski panteon • Gilgameš
6. • Akađani • Amoriti • Kasiti
7. • Mitani • Urartu • Medija
8. • Zakonik Ur–Namua • Zakonik Lipit–Ištara • Hamurabijev zakonik
9. • Kaldejci • Nabukodonosor • Babilonsko sužanjstvo
10. • Širenje perzijske države • Behistunski natpis • Zoroastrizam
11. •Egipatska 4. dinastija • Prvi prelazni period • Drugi prelazni period
12. • Hatšepsut • Tutmozis III. • Amenofis III.
13. • Nefertiti • Arhiv iz Tell–el–Amarne • Smenkare
14. • Ramzes II. • Bitka kod Kadeša • Narodi s mora
15. •Šaulovo kraljevstvo •Davidovo kraljevstvo • Solomonovo kraljevstvo