Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2017. / 2018. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest i teorija kazališta
Kratica predmeta KOMP6-3 Šifra predmeta 172521
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Sanja Nikčević
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Redoviti profesor u trajnom zvanju
Kontakt e-mail sanja.nikcevic@uaos.hr Telefon +385 (1) 098 9559 933
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij obuhvaća povijest dramske književnosti kao književnog roda  europskog civilizacijskog kruga prikazujući razvoj drame kroz kronološku smjenu epoha od početaka (antika) do najsuvremenijih događanja dvadesetog stoljeća. Analizom važnijih djela pojedine epohe dobiva se i prikaz razvoja pojedinih žanrova. Kolegij prikazuje i utjecaj razvoja teorijske misli (važnijih poetika – Aristotel, Boileau, Brecht, itd.), kao i utjecaj teatarskog (utjecaj razvoja kazališnih izvedbi na dramu), društvenog (utjecaj promjene društvenog sistema kapitalizam – komunizam – socrealizam), kulturnog (utjecaj filmske tehnike na formu drame) i znanstvenog  (utjecaj drugih znanosti – psihoanaliza, Lacan) razvoja na dramu. Povezanost drame i njezinih oblika s izvedbenim uvjetima kazališta.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Nakon odslušanih predavanja i aktivnog sudjelovanja student će biti sposoban razumjeti i analizirati nastajanja epoha i silnica koje oblikuju kazališni model nekog vremena, moći će komparatistički analizirati dijakronijske paradigme razvoja kazališnih epoha – međusobni utjecaji i kontraste. Zato je očekivani ishod sposobnost boljeg razumijevanje današnjeg kanona u svjetlu utjecaja prošlih epoha., odnosno kontekstualizacije suvremene umjetnosti u dijakronijski i sinkronijski niz. Aktivnim uključivanjem u diskusiju razvija se njihova usmena sposobnost artikulacije misli.
Literatura
Obvezna

LEKTIRA:

  1. Sofoklo: Kralj Edip
  2. Prikazanje života s. Lovrinca mučenika 
  3. Marin Držić, Tirena
  4. Christopher Marlowe, Tragična povijest života i smrti Doktora Faustusa
  5. William Shakespeare, Hamlet   
  6. William Shakespeare, Oluja  
  7. Claderon Život je san
  8. Jean Racin, Fedra
  9. Freudenreich Graničari
  10. Henrik Ibsen, Nora ili kuća lutaka;
  11. Anton Čehov, Višnjik;
  12. Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca;
  13. Luigi Pirandello, Šest lica traže autora;
  14. Samuel Beckett, U očekivanju Godota
  15. Heiner  Muller Hamletmašina
  16. Ivo Brešan Predstava Hemleta u selu Mrduša donja
  17. Miro Gavran: Hotel babilon ili Traži se novi suprug.

LITERATURA:

  1. Batušić, Nikola „Drama, dramaturgija, kazalište“ u Škreb/Stamać Uvod u književnost, GZH; Zagreb, 1983, str. 565-627.
  2. Batušić Nikola Uvod u teatrologiju GZH, Zagreb, 1991, str.185- 327. („Dramski tekst i predstava“, „Kazališni prostor“, „Publika u kazališnom zrcalu“)
  3. Brecht, Bertolt Dijalektika u teatru, Beograd, 1979. 88-110.
  4. Lehmann, Hans Thies Postdramsko kazalište, CDU, Zagreb/Beograd, 2004. str. 1-73.
  5. Melchinger, Siegried Povijest političkog kazališta, GZH, Zagreb, 1989. str. 439-507.
  6. Nikčević, S. Nova europska drama ili velika obmana, Meandar, Zagreb, 2005.
  7. Senker, Boris Redateljsko kazalište, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1984. 1-73. str.
Dopunska
  1. Artaud, Antoinen Kazalište i njegov dvojnik, HC ITI-UNESCO, Zagreb, 2000.
  2. Batušić, Nikola Povijest hrvatskog kazališta, ŠK, Zagreb, 1978.
  3. Beker, Miroslav (ur) Povijest književnih teorija, SNL, Zagreb, 1979. (Aristotel, Castelvetro, Boileaux, Corneille, Lessing, Hugo, Zola)
  4. Brook, Peter Prazni prostor, Vidici, Split, 1972.
  5. Carlson, Marvin Kazališne teorije 1, 2, 3, HC ITI, Zagreb, 1996.
  6. D’Amico, Silvio Povijest dramskog teatra, NZ MH, Zagreb, 1972.
  7. Kostić, Veselin Šekspirov život i svet, Naučna knjiga, Beograd, 1983. str. 5–159.
  8. Kott, Jan Šekspir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
  9. Nikčević, Sanja „Anđeli na sceni ili religiozno kazalište u Hrvatskoj 1945-1990-1994-2002“, u Krležini dani u Osijeku 1993, Osijek, 1994. str. 56-73.
  10. Solar, Milivoj Rječnik književnog nazivlja, Golden marketing, Zagreb, 2006.
  11. Solar, Milivoj Povijest svjetske književnosti Golden marketing, Zagreb, 2003.,
  12. Steiner, Geroge Smrt tragedije, CrKaDe, Zagreb, 1979.
  13. Szondi, Peter Teorija moderne drame, HC ITI, Zagreb, 2001.
  14. Škavić, Đurđa Hrvatsko kazališno nazivlje, HCITI, Zagreb, 1999.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
  2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje;

  1. kolokvij (pismeni) 
  2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarski rad – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).1.2

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)