Dati pregled povijesti hrvatskih zemalja tijekom 19. stoljeća s posebnim osvrtom na proces hrvatske nacionalne integracije i modernizacije te genezu društvenih, gospodarskih i političkih odnosa na cijelom hrvatskom nacionalnom i etničkom prostoru. Promjena društvenoga poretka iz feudalnog u građansko društvo. Banska Hrvatska (organizacija uprave – Hrvatski narodni preporod – od staleškoga do građanskog društva – položaj nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe – postanak, programatski spisi i značajnije aktivnosti hrvatskih političkih stranaka.  Gospodarstvo, školstvo, kultura, znanost, javne ustanove i stanovništvo tijekom “dugog 19. stoljeća na hrvatskom prostoru). Dalmacija (od francuske uprave te razdoblja prije i nakon Austro-ugarske nagodbe – uprava – Dalmatinski sabor – političke stranke – gospodarske i kulturno-prosvjetne prilike – stanovništvo). Istra (Status prije i poslije Austro-ugarske nagodbe: uprava, Istarski sabor, gospodarske te kulturno i prosvjetne prilike, stanovništvo)

Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću (uredile Vlasta Švoger, Jasna Turkalj), Zagreb, 2016.; D. Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća, knjiga I., Zagreb 2005. (odabrana poglavlja)

I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; N. Engelsfeld, Prvi parlament Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca – Privremeno Narodno Predstavništvo, Zagreb, 1989.; Jugoslavija 1918-1988: tematska zbirka dokumenata (ur. B. Petranović, M. Zečević), Beograd, 1988.; L. S. Stavrianos, The Balkans Since 1453, New York, 1958.; B. Stulli, Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825-1863, knjiga I-II, Zagreb, 1975.; Bogišić i kultura sjećanja: zbornik radova (ur. J. Kregar et al.), Zagreb, 2011.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%